Svijet

Putin postavlja Trampu uslov koji bi promijenio bezbjednosnu mapu Evrope

Putin postavlja Trampu uslov koji bi promijenio bezbjednosnu mapu Evrope

Rusija ponovo insistira na zahtjevima koji bi mogli značajno promijeniti bezbjednosni poredak u Evropi, a koji podrazumijevaju povlačenje snaga i naoružanja NATO-a iz država koje su se Alijansi pridružile nakon 1997. godine.

Takav zahtjev obuhvatio bi čak 16 zemalja, među kojima su Poljska, baltičke države, Finska i Švedska, čime bi se pitanje završetka rata u Ukrajini proširilo daleko izvan granica te zemlje, navode Nezavisne.

Ruski zahtjevi ponovo su u fokusu pred najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji bi trebalo da bude održan u četvrtak u Šenženu.

Zašto Moskva insistira na 1997. godini?

Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, ruski predsjednik je tokom prošlosedmičnog susreta u Kremlju podsjetio Trampove izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera na prijedloge koje je Moskva iznijela u decembru 2021. godine.

Suština tih prijedloga bila je vraćanje vojnog rasporeda NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi na stanje prije proširenja Alijanse nakon 1997. godine.

NATO je tada imao 16 članica, a njegova istočna granica u centralnoj Evropi završavala se na Njemačkoj.

Ruski zahtjev, prema tome, ne odnosi se samo na budući status Ukrajine, već i na vojno prisustvo Alijanse u državama koje su joj se pridružile tokom narednih decenija.

Koje zemlje bi bile obuhvaćene zahtjevom?

Poljska, Mađarska i Češka postale su članice NATO-a 1999. godine.

Sedam država pridružilo se Alijansi 2004. godine, uključujući Estoniju, Letoniju i Litvaniju, dok su kasnije članice postale još četiri zemlje Balkana.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO-u su pristupile i Finska i Švedska. Ulazak Finske produžio je granicu Alijanse sa Rusijom za više od 1.280 kilometara.

Ukupno je riječ o 16 država iz kojih Moskva, prema opisanim zahtjevima, želi povlačenje snaga i naoružanja NATO-a.

Da li Rusija traži i izlazak Finske iz NATO-a?

Pojedini izvještaji navode da Moskva sada zahtijeva i da Finska u potpunosti napusti Alijansu, ali je Kremlj takve tvrdnje negirao.

Važno je razlikovati zahtjev za promjenu vojnog rasporeda od zahtjeva za prestanak članstva u NATO-u, jer to nisu iste stvari.

Šta Putin traži od Ukrajine?

Kada je riječ o samoj Ukrajini, Putin insistira da Rusija zadrži četiri ukrajinske oblasti čije je pripajanje proglasila 2022. godine, iako ih nikada nije u potpunosti kontrolisala.

Takođe, ruski predsjednik odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih trupa u Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.

Takvo prisustvo je tokom razgovora sa američkim izaslanicima nazvao “apsolutno neprihvatljivim”.

“Drugim riječima, rat bi se odmah nastavio”, poručio je Putin.

Hoće li Ukrajina biti tema sastanka u Kini?

Sastanak u Šenženu najavljen je kao prvi trilateralni susret lidera Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije.

Zvaničnici američke administracije u petak su navodili da će Tramp razgovarati o nuklearnom razoružanju i ratu protiv Irana, dok se nije očekivalo da će pitanje Ukrajine biti na dnevnom redu.

Međutim, Tramp je u ponedjeljak, pred odlazak u Aziju, najavio drugačiji plan.

“Razgovaraćemo o mojoj omiljenoj temi, Ukrajini”, rekao je novinarima u Bijeloj kući.

Time je otvorena mogućnost da ruski zahtjevi postanu jedna od važnijih tema razgovora trojice predsjednika.

Zelenski upozorava na podjelu sfera uticaja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da sastanak ne smije postati prilika za dogovor velikih sila o podjeli interesnih sfera.

“Zaista ne želimo da se ovo pretvori u ‘Jaltu 2, 3, 4’, uz preraspodjelu uticaja”, izjavio je prošlog mjeseca.

Za Sjedinjene Države, razgovori o budućem rasporedu NATO-a otvaraju i pitanja savezničkih obaveza, uključujući to koje će države učestvovati u odbrani, gdje će biti raspoređeni vojnici i kakav će biti budući odnos prema Rusiji.

Zbog toga bi eventualni razgovori o Ukrajini u Šenženu mogli imati posljedice po bezbjednosni poredak širom Evrope, znatno šire od same zemlje u kojoj se rat vodi.

Izvor:Nezavisne