Američki startap tvrdi da je pretvorio živu u zlato: Može li to srušiti njegovu cijenu?

Američki startap Marathon Fusion tvrdi da je uspio da pretvori živu u stabilno zlato, što bi, ukoliko se rezultati nezavisno potvrde, moglo otvoriti novo poglavlje u proizvodnji ovog plemenitog metala. Ipak, zasad nije poznato koliko je zlata dobijeno niti koliko bi takav postupak koštao, pa je prerano govoriti o njegovoj komercijalnoj primjeni.

Kompanija sa sjedištem u San Francisku saopštila je da je tokom septembra izvela proces poznat kao transmutacija, odnosno pretvaranje jednog hemijskog elementa u drugi. Prema njenim tvrdnjama, ostvareni rezultat deset puta je bolji od dosadašnjeg rekorda Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN), prenosi B92.

Marathon Fusion razvija tehnologiju za buduće fuzione elektrane, koje bi proizvodile energiju spajanjem atomskih jezgara, po principu sličnom procesu koji se odvija na Suncu. Upravo bi neutroni nastali tokom fuzionih reakcija, prema objašnjenju kompanije, mogli da omoguće pretvaranje žive u zlato.

Kako bi živa mogla postati zlato?

Postupak koji opisuje američka kompanija zasniva se na bombardovanju žive neutronima, čime bi nastao nestabilan izotop koji bi se potom radioaktivnim raspadom pretvorio u zlato.

Slične nuklearne transformacije već su ostvarene u naučnim eksperimentima, ali je proizvodnja bila izuzetno mala. CERN je 2025. godine objavio da je tokom eksperimenata u Velikom hadronskom sudaraču, sprovedenih od 2015. do 2018. godine, proizvedeno približno 29 pikograma zlata.

Ta količina odgovara oko 29 bilionitih dijelova grama. Nastala su približno 86 milijardi atomskih jezgara zlata, ali su ona postojala veoma kratko prije nego što su uništena u sudarima sa opremom akceleratora.

Marathon Fusion tvrdi da je ostvario deset puta bolji rezultat od tog rekorda i da je dobio stabilno zlato. Međutim, dok nezavisna istraživanja ne potvrde navode, nije moguće sa sigurnošću procijeniti značaj ovog dostignuća.

Može li laboratorijsko zlato uticati na cijene?

Vijest o mogućoj proizvodnji zlata u laboratoriji otvara pitanje koje se već pojavilo na tržištu dijamanata: šta se događa sa vrijednošću nekog materijala kada njegova proizvodnja više ne zavisi isključivo od prirodnih nalazišta?

Primjer dijamanata pokazuje koliko tehnološki napredak može promijeniti tržište. Dijamanti proizvedeni u laboratoriji hemijski su identični prirodnim dijamantima, a industrijski razvoj omogućio je njihovu masovnu proizvodnju i znatno niže cijene.

Prema podacima analitičara Pola Zimniskog, veleprodajne cijene laboratorijskih dijamanata pale su za 90 do 95 odsto u odnosu na nivo iz 2015. godine. Povećana konkurencija izvršila je pritisak i na cijene prirodnih dijamanata.

Posljedice su osjetile i velike kompanije iz ove industrije. De Beers je 2018. godine pokrenuo sopstveni brend laboratorijskih dijamanata Lightbox, ali je 2025. odlučio da ga ugasi i ponovo se usmjeri na prirodne dijamante. Kompanija je 2025. godinu završila sa osnovnim gubitkom od 511 miliona dolara.

Ipak, zlato se razlikuje od dijamanata po načinu proizvodnje. Dok se dijamanti mogu uzgajati u laboratorijskim uslovima primjenom visokog pritiska i temperature ili hemijskog taloženja iz gasne faze, pretvaranje žive u zlato zahtijeva nuklearne reakcije, što bi moglo predstavljati znatno veći tehnološki i finansijski izazov.

Od naučnog dostignuća do komercijalne proizvodnje

Marathon Fusion osnovali su 2023. godine Kajl Šiler i Adam Rutkovski, nekadašnji inženjer kompanije SpaceX. Među investitorima startapa nalazi se i fond Breakthrough Energy, koji je osnovao Bil Gejts, kao i rudarska grupacija Anglo American, vlasnik kompanije De Beers.

Kompanija razvija i druge tehnologije povezane sa fuzionom energijom, uključujući plazma-centrifugu za razdvajanje izotopa koji se koriste kao gorivo u fuzionim postrojenjima.

Ipak, pred njom je još dug put do eventualne industrijske proizvodnje zlata. Za procjenu komercijalnog potencijala neophodno je utvrditi koliko se metala može dobiti, koliko energije i novca zahtijeva proces, kao i da li se postupak može primijeniti u znatno većem obimu.

Ukoliko se tvrdnje američkog startapa potvrde, riječ bi bila o zanimljivom tehn