Pad Avdejevke, smrt Navaljnog, slabost Zapada i neslanje pomoći Ukrajini prete potpunom transformacijom najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svetskog rata.

Ali, kako piše CNN, na štetu Ukrajine.

Ta američka medijska kuća navodi da su i na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji upozorenja da bi Ukrajina mogla doživeti kolaps na prvoj liniji fronta ako Kongres SAD nastave da blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara, postala gorka stvarnost.

Obećanja i retorika sa Minhenske konferencije do sada su slabo urodili plodom. Ukrajina gubi ljude i zemlju i to je neposredna i okrutna realnost, a nakon meseci zastoja, mogućnost sveobuhvatnih i dramatičnih promena na prvim linijama je sasvim realna, navodi se u analizi CNN-a.

Užasna smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, ističe se dalje, znači da je brutalnost režima ruskog predsednika Vladimira Putina dodatno eskalirala, a stvari su sve više jasne i evropskim zvaničnicima, koji su strahovali da će zapadno zajedništvo biti opterećeno sumnjama u privrženost Donalda Trampa NATO savezu u njegovom mogućem drugom mandatu u Beloj kući.

Ukrajina je objavila povlačenje iz Avdejevke nakon više meseci ogromnog pritiska Rusije, što je odluka možda donesena zbog političke realnosti.

Naime, tvrdoglava odbrana Bahmuta, još jednog grada na istočnom frontu, za koji je Moskva, uprkos njegovoj krajnje ograničenoj strateškoj važnosti, bila spremna da “potroši” desetine hiljada života, kako tvrde kritičari ukrajinske politike, koštala je Kijev resursa koje je bilo bolje iskoristiti za kontraofanzivu na jugu zemlje prošlog leta.

Ali kontraofanziva je propala, a arhitekta te propale letnje operacije general Valerij Zalužni zamenjen prvim zamenikom Oleksandrom Sirskim.

U svakom slučaju, Sirski je taj koji mora da zameni gotovo kultnog zapovednika, vrlo popularnog među vojnicima i civilima, u vreme kada Ukrajina posrće na svim frontovima. On nema vremena za pripremu ili preispitivanje.

Prema nekim analizama, njegovo povlačenje iz Avdejevke možda je pokušaj da pokaže zaštitnički odnos prema životima vojnika, što je nešto na šta ne upućuje njegova reputacija nepopustljivog čoveka i zapovednika.

Kijev se sada suočava s ruskom navalom na mnogim linijama fronta.

Nakon Avdejevke, mogli bi da pokušaju da osvoje i druga okolna sela, iako pad ovog železničkog čvorišta omogućuje jedinicama Kremlja i vazdušnim snagama da se rasporede za borbe na drugim područjima.

To bi, kako naovdi CNN, mogao biti Vuledar na jugu zemlje. Na zapadu, jedan od glavnih uspeha prošlogodišnje ukrajinske kontraofanzive Robotine takođe su pod pretnjom.

Takođe, ruski vojni blogeri govore o punom napadu na istočni bok, a ukrajinski zvaničnici insistiraju na tome da su ga odbili. Postoji pritisak i u blizini Kupjanska, na rubovima Harkova, a takođe bi moglo doći do još jednog ruskog proboja oko Bahmuta.

Uticaj oklevanja u Kongresu već je sada katastrofalan. Moguće uverenje nekih neinformisanih republikanaca da će se Putin, ako se Ukrajina dovoljno ignoriše, zaustaviti i odustati, pokazalo se kao zabluda u nekoliko poslednjih sedmica.

Kremlj neće stati, a Ukrajina će bez zapadne pomoći u milijardama nastaviti da slabi. Rat neće nestati, a odluke s kojima će se Zapad suočiti u nadolazećim mesecima neće biti dovoljne bez obzira na to da li je spreman da nastavi s mizernom pomoći oko koje se trenutno dvoumi. Umesto toga, Zapad bi se mogao suočiti s većim egzistencijalnim pitanjima o pružanju mnogo veće pomoći, vrlo hitno, kako bi se sprečilo da ukrajinski rat postane evropski.