BiH bez zaliha pred novom energetskom krizom: Cijene dizela mogle bi preći pet maraka

Dok se svijet približava novom energetskom šoku, Bosna i Hercegovina stoji bez robnih rezervi nafte i derivata koje bi mogle ublažiti udar. Cijene energenata rastu, a zemlja nema zalihe kojima bi zaštitila građane i privredu ako dođe do cjenovnog udara.

Kriza na Bliskom istoku oko Irana, rat u Ukrajini i smanjene kineske naftne zalihe, prema ocjeni stručnjaka, mogu ponovo podići cijenu goriva, prije svega dizela. Taj derivat pokreće ne samo lični prevoz, nego i logistiku, poljoprivredu i cijele lance snabdijevanja.

Evropska komisija iz godine u godinu ponavlja da je BiH nespremna za ozbiljnu energetsku krizu i da nema rezerve koje bi obuhvatale skladištenje nafte i naftnih derivata. U prošlogodišnjem izvještaju o napretku ka EU stoji: „Nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira s pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.“

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, za Nezavisne kaže da bi svijet, pa i BiH, mogli ući u crni scenario u kojem dizel prelazi četiri, pa i pet maraka. Ne isključuje ni restrikcije. Kao jedan od razloga navodi što je Rusija smanjila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na rafinerije, a ta zemlja je važan svjetski snabdjevač.

Takav razvoj bi se prelio na cijelo društvo. „Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, ističe Milovanović.

Dodaje i da distributeri u BiH brzo dižu cijene čim se tržište uzbuni, a sporije ih spuštaju kad se smiri. Za rezerve kaže da Republika Srpska nema dovoljno zaliha koje bi mogle poslužiti, ali da bi i to bilo samo kratkoročno rješenje. „Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, naglašava.

Almir Bečarević je oprezniji jer smatra da tržište često samo nađe način da pokrije potražnju. „U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko. Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače. Tako da nekad čak i od izjava gospodina Trampa zavisi koja će biti cijena barela nafte“, kaže Bečarević.

Ako se kretanje od sredine sedmice nastavi, sljedeće sedmice derivati bi čak mogli blago pojeftiniti. Mnogo je oštriji prema politici praznih skladišta. „U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, ističe.

Ista logika važi i za prirodni gas, koji prati cijenu nafte. Bečarević ocjenjuje da je poskupljenje gotovo izvjesno i da će se osjetiti tokom naredne zime.