Bilans rada Predsjedništva BiH
Kada su nakon opštih izbora 2022. godine u Predsjedništvo BiH izabrani novi članovi Željka Cvijanović i Denis Bećirović, očekivanja dijela javnosti bila su da bi odnosi unutar kolektivnog šefa države mogli postati manje konfliktni, a saradnja između članova konstruktivnija.
Takve procjene temeljile su se na činjenici da je prethodni saziv, koji su činili Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, često bio obilježen otvorenim političkim sukobima. Brojne nesuglasice između srpskog člana Predsjedništva i preostale dvojice članova često su dovodile do blokada i otežavale rad ove institucije.
Ipak, promjene u sastavu nisu donijele očekivani zaokret. Dolazak Željke Cvijanović umjesto Milorada Dodika, kao i izbor Denisa Bećirovića umjesto Šefika Džaferovića, nije rezultirao stabilnijim odnosima niti efikasnijim radom Predsjedništva.
Posljednji spor izbio je zbog imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Denis Bećirović pokušao je da provede imenovanja bez saglasnosti srpskog člana Predsjedništva, nakon čega je Željka Cvijanović aktivirala mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa i za to dobila podršku Narodne skupštine Republike Srpske.
Tokom gotovo četiri godine mandata aktuelnog saziva, svaki od članova često je nastupao samostalno, posebno kada je riječ o spoljnopolitičkim pitanjima. Umjesto usaglašenih stavova, javnost je svjedočila različitim, nerijetko suprotstavljenim porukama koje su dolazile iz iste institucije.
Delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković smatra da sadašnje Predsjedništvo nije opravdalo očekivanja.
– Prethodni saziv nije bio dobar, ali ovaj je, po mom mišljenju, još slabiji – kaže Nešković za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, unutrašnje nesuglasice bile su prisutne tokom cijelog mandata, dok smatra da je Željka Cvijanović u pojedinim situacijama mogla odlučnije djelovati.
– Željko Komšić je u više navrata imao destruktivan pristup, dok je Denis Bećirović, čini se, najveći dio političke energije usmjerio na dokazivanje biračima u bošnjačkom političkom korpusu. Kada se uporede dva saziva, utisak je da je prethodni ipak djelovao ozbiljnije, uprkos potezima Milorada Dodika koji su često izazivali pažnju javnosti, poput dovođenja harmonikaša u Predsjedništvo – navodi Nešković.
On smatra da je srpski član Predsjedništva trebalo snažnije da se uključi u rješavanje pitanja izbora ministra bezbjednosti BiH nakon ostavke Nenada Nešića.
– Smatram da je, zajedno sa predsjedavajućom Savjeta ministara, trebalo da pronađe rješenje. Da je riječ bila o hrvatskoj poziciji, vjerujem da bi problem bio riješen mnogo brže – ističe Nešković.
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu i politički analitičar Enver Kazaz ocjenjuje da Predsjedništvo BiH više ne doživljava kao instituciju koja ima ozbiljan politički autoritet.
Posebno kritikuje odluku da Donald Tramp bude predložen za Nobelovu nagradu za mir.
– To je jedna od najproblematičnijih političkih odluka koje pamtim. Smatram da predstavlja ozbiljan politički i moralni promašaj – kaže Kazaz.
Govoreći o međunarodnoj politici, on ocjenjuje da su odnosi među članovima Predsjedništva bili obilježeni stalnim međusobnim sukobima.
– Ti sukobi na međunarodnom planu ostavljaju utisak političke neozbiljnosti. BiH nema značajnu međunarodnu težinu, ali se često stiče utisak da njeni političari vlastitu ulogu vide mnogo većom nego što ona realno jeste – smatra Kazaz.
Kao pozitivan potez aktuelnog saziva izdvaja angažman Željke Cvijanović u procesu koji je doveo do ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku, ali istovremeno ocjenjuje da je time umanjena uloga domaćih institucija.
– Moj utisak je da je ovo jedan od najslabijih saziva Predsjedništva BiH od završetka rata. Nažalost, ne vidim trend poboljšanja kvaliteta političkih kadrova koji dolaze na najviše funkcije – zaključuje Kazaz.
