Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas u Banjaluci da svi moraju poštivati epidemiološke mjere, a da one koji ih ne poštuju treba sankcionisati.

Cvijanovićeva je naglasila da je pandemija integralni problem koji je pogodio zdravstveni sektor, ali da teško stradava i privreda, te da se to ne dešava samo kod nas, nego i u razvijenoj Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Americi…

“Svugdje države manje više donose iste mjere i svugdje se dogovaraju i ljudi koji zastupaju zdravstvo i oni zastupaju ekonomiju. U Republici Srpskoj smo se trudili da zadržimo najliberalniji režim”, rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Ona je navela da je ugostiteljstvo sigurno teško pogođeno, te da se nastojalo da Vlada interveniše svo ovo vrijeme kroz plaćanje poreza, doprinosa, davanje plata, kao i da se to radilo u nekim drugim oblastima.

“Kad je došlo vrijeme da se nešto relaksira, to se radi postepeno. U vrijeme kada su drugi bili zaključani, mi smo bili otključani. Kada su drugi radili do 16.00 ili 18.00 časova, mi smo radili do 22.00 časa, ali tada je bio problem što se ne radi do 23.00 časa”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da sve to razumije, kao i da to razumiju svi članovi Štaba, ali da ne može razumjeti da šta god da se uradi, nije dobro.

“Ne volim takav pristup. Trudimo se da saniramo situaciju, da zaštitimo ljudske živote. Polemika o tome do kada nešto treba raditi, dok dnevno imamo 400, 500 i više oboljelih, te 20, 30, 40 umrlih je prestrašna stvar”, smatra Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske naglašava da svi treba da se urazume i da kroz ovo vrijeme prođu odgovorno.

“Radimo na način da sačuvamo zdravstvene radnike, da za svakoga ima mjesta u bolnicama. Zamislite šta bi bilo da kažemo da sve može da radi, da nam ne trebaju nikakve mjere, a da nakon toga počnemo redati bolesne po cesti. To je neodgovorno. Hoću da budemo odgovorna zajednica. Ako kažemo da se obustavlja nastava, to nije ničiji hir, nego strah da se tuđe dijete ne razboli”, ističe Cvijanovićeva.

Ona je dodala da skida kapu zdravstvenim radnicima, ali i novinarima i prosvjetnim radnicima, ljudima koji svaki dan idu u proizvodnju i mnogim drugim.

“Želim da što prije prođemo kroz ovu krizu, da nam se odmori zdravstvo, da se oporavi naša ekonomija. Zato je bolje da se pridržavamo mjera, da ne ugrožavamo ni svoju djecu ni našu zajednicu. Treba da prestanemo da kinjimo jedni druge, jer to ne vodi ničemu, a pred nama je dug put oporavka”, rekla je Cvijanovićeva.

ZA DOBIJANjE TRANŠE MMF – a NE TREBA POSTAVLjATI POLITIČKE USLOVE

Cvijanović je navela da je za dobijanje tranše Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ne treba da se postavljaju politički zahtjevi, koji znače neku centralizaciju.

Cvijanovićeva je navela da bi tranša od MMF-a Srpskoj dobro došla za podršku privredi, kao i za redovno funkcionisanje budžeta, ali ako je cijena teško političko uslovljavanje onda razumije Vladu što neće da prihvati.

Ona je istakla da nije za politička uslovljavanja u vrijeme kada ljudi umiru, te da, iako Srpskoj treba novac, postoji neki red, Ustav i nešto što je propisano.

“Pregovore vodi Vlada i dajem im podršku za njihovo opredjeljenje da za novac ne možete postavljati političke uslove, koji znače neku centralizaciju”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

Prema njenim riječima, Vlada ima svoje planove kako da dođe do sredstava, te su, uprkos svim problemima, prihodi i povećani, a tome je dijelom doprinijelo i to što su sa republičkog nivoa uplaćivani porezi i doprinosi tokom proteklih godinu dana za ugrožene.

“U svakom slučaju, imamo i domaće resurse, ali ćemo i pokušati naći sredstva za sve što nam bude nedostajalo, što na domaćem, što na stranom tržištu kapitala. To se uvijek tako radilo”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da, kao neko ko je šest godina bio na čelu Vlade i zaključio nekoliko aranžmana sa MMF-om, govori iz iskustva kada kaže da se mogu postavljati uslovi koji prave neki bolji ambijent.

“Ako možete to da objasnite na način da ćete ga praviti harmonizacijom propisa u dva entiteta – to je u redu i mi smo to prihvatali, ali da se traži nešto da se prenese na nivo BiH, zato što vam treba novac, to ne ide”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je vrijeme pandemije i da je novac MMF-a trebalo da bude angažovan na isti način kao što je bio za vrijeme velikih poplava, ukazavši da je tada postojala fleksibilnost.

“Znalo se čemu služi i znalo se da poslije toga ide neki normalan aranžman koji smo dogovarali”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ne zna šta se to sada nalazi u MMF-u, a što se tad nije nalazilo. “Mogli smo sa tim ljudima da pričamo, da objasnimo i kažemo u pismu namjere šta možemo, a šta ne možemo da uradimo. Sada to očito nije moguće, ali vidjećemo. Možda i dođe do određenih promjena”, rekla je Cvijanovićeva.