Da li će se promijeniti odnos međunarodne zajednice prema BiH?

Odlazak Kristijana Šmita ponovo je otvorio pitanje budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i mogućeg pravca djelovanja njegovog nasljednika. Prema najavama, Savjet za implementaciju mira (PIC) mogao bi početkom juna razmatrati izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Prema navodima iz Italije, ta zemlja je kandidovala Antonija Zanardija Landija za ovu funkciju. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je za Republiku Srpsku najvažnije na koji način će budući visoki predstavnik obavljati svoju dužnost.

„On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet i za tu svoju godinu dana. U svakom slučaju, ukoliko to bude mešetarenje Nijemaca, Britanaca, to je za nas neprihvatljivo“, rekao je Dodik.

Govoreći o ulozi OHR-a, Dodik je ponovio stav da bi funkcija visokog predstavnika trebalo da bude ukinuta, navodeći da je sadašnji model međunarodnog nadzora nad BiH prevaziđen.

„Naš pristup je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika, da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u neke druge centre odlučivanja, da su svojim djelovanjem rasuli BiH“, rekao je Dodik.

U javnosti se pominju i druga moguća imena za ovu funkciju. Među njima je i Vilijam Ruger iz Sjedinjenih Američkih Država, koji se povezuje sa političkim pokretom MAGA. Njegov eventualni izbor bio bi prvi slučaj da se na čelu OHR-a nađe američki državljanin.

Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da su bonska ovlaštenja predmet različitih tumačenja i ocijenila da bi budući visoki predstavnik trebalo da preispita dosadašnju praksu njihovog korišćenja.

„Osoba koja se sad u ovoj situaciji prihvati odgovornosti da bude visoki predstavnik ovdje kod nas, bilo bi fer da dan prije nego što dođe ili dan kad sjedne kaže da ove odluke više ne važe jer ja ovdje ne želim da budem ni car ni kralj“, rekla je Trišić Babićeva.

Pojedini politički akteri u Federaciji BiH izrazili su zabrinutost da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji pristup prema domaćim političkim procesima i rjeđe koristiti ovlaštenja za nametanje odluka. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić smatra da aktuelna američka administracija drugačije posmatra političke odnose u BiH.

„Sada dolazimo u situaciju da smo samo ravnopravni, ništa drugo, odnosno ravnopravni u smislu šta je ono što je dubina, ko šta blokira u BiH, ko šta nameće i naravno da strahuju od toga. Bili su u povlaštenom položaju sve ovo vrijeme“, rekao je Minić.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je stav da je OHR trebalo ranije da okonča svoj mandat u BiH, navodeći da bi eventualno izmještanje kancelarije iz Sarajeva moglo doprinijeti drugačijem okviru odnosa između domaćih i međunarodnih institucija.

„Naš još jedan stav je bio vrlo jasan da se čak izmjesti Kancelarija OHR-a iz Sarajeva, recimo u Brisel, ako idemo ka briselskoj fazi. Možda bi nam to pomoglo da napravimo jedan skladan odnos“, rekao je Čović.

Stručnjak za međunarodne odnose Bojan Šolaja ocijenio je da Ruska Federacija kontinuirano iznosi stavove Republike Srpske u Savjetu bezbjednosti UN kada je riječ o pitanjima vezanim za BiH.

„U svjetlu ovih posljednjih dešavanja kada je u pitanju sada već odlazeći visoki predstavnik u BiH, moramo biti iskreni i reći da nije bilo Ruske Federacije to pitanje ne bi bilo apsolutno otvoreno sve ove godine“, rekao je Šolaja.

Izbor novog visokog predstavnika mogao bi imati značajan uticaj na buduće odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice. Pitanje njegovog imenovanja prevazilazi diplomatski aspekt, jer će pokazati kakav pristup ključni međunarodni akteri vide kao najprimjereniji za narednu fazu političkog razvoja Bosne i Hercegovine.