Da li je ChatGPT potreba savremenog čovjeka, pomoć ili prijetnja znanju?

Piše: Marijana Bogdanović

Svakodnevno klupko od misli podrazumijeva odgovore na brojna pitanja – matematička rješenja, istorijske činjenice, pravna i pitanja za ljekara ili svakodnevne situacije. Godinama unazad bi na osnovu stečenog znanja trebali „uključiti mozak“, razmisliti o mogućem rješenju i pronaći odgovore iz raznih izvora. Ipak, danas je sve jednostavnije zahvaljujući programu zasnovanom na vještačkoj inteligenciji – ChatGPT.

Međutim, možemo li slijepo vjerovati svemu što pročitamo, koliko se zaista trebamo oslanjati na ovakav način informisanja te kako vještačka inteligencija (AI) utiče na procese razmišljanja i učenja kod mladih, ili ispunjavanje radnih i svakodnevnih obaveza?

Sociolog Ivan Šijaković smatra da je korištenje AI potreba savremenog čovjeka, te da vještačku inteligenciju trebamo posmatrati mnogo šire od komunikacionog alata ChatGPT.

– To je samo jedan od AI alata, ima ih na desetine i nastajaće ih još na desetine u narednim godinama. AI se koristi u svim oblastima rada, stvaralaštva i čovjekovog života. To je velika pomoć za savremenog čovjeka, kako u svakodnevnom radu, tako i u naučnim istraživanjima, rekao je Šijaković za VRBAS Media portal.

Dodao je da je korištenje ChatGPT u izradi školskih i studentskih zadataka i radova velika pomoć, ali i izazov za nastavnike, profesore, učenike i studente.

– Potrebno je upućivati đake i studente da upoređuju dobijene rezultate sa svojim pretpostavkama, sa drugim izvoria šteza, i isto ma (knjige, udžbenici, brošure), da postavljaju različita i što složenija pitanja kada tragaju za odgovorima preko ChatGPT ili drugih AI alata. Na taj način se neće smanjivati kognitivne sposobnosti mladih, iako realna opasnost postoji da budu sve pasivniji i pretvore se u privjesak ChatGPT. Zbog toga se učitelji, nastavnici, pa i roditelji i profesori moraju potruditi da đacima šire vidike i potrebe u korištenju AI, istakao je Šijaković.

Šijaković je naglasio da AI utiče na socijalizaciju mladih i ljudi uopšte.

– Pruža im mogućnost da sami dolaze do podataka, rješenja, pitanja, novih izazova, umjesto da svaki čas nekoga, pitaju, zovu, uznemiravaju. Na prvi pogled to dovodi do udaljavanja među ljudima, ali i daje više mogućnosti da se mladi osamostaljiju, da imaju alate za vlastito traganje za rješenjima, novim pitanjima i zadacima. To će dovesti do samopouzdanja i onih koji su imali skučene izvore podataka (samo udžbenike i priručnike). Pogrešno bi bilo odbacivati, kriviti i zapostavljati AI. To bi bilo kao da su ljudi odbacili električnu struju, automobile, električne uredjaje u domaćinstvu, atomsku energiju i internet. Sve to je donosilo i predstavljalo tehnološku revoluciju. AI je sada velika tehnološka revolucija i treba je koristiti, ali se boriti protiv njene zloupotrebe i nanošenja štete ljudima. AI je predviđena da bude najveća pomoć i korist za čovjeka XXI vijeka uz neophodnu etičku upotrebu njenih alata, kazao je Šiljaković.

Prema riječima psihologa Aleksandara Milića u današnjem društvu nema dovoljno informacija koje bi bile dostupne putem ChatGPT-a.

– Ono što se sad primjećuje jeste da ljudi nemaju dovoljno saznanja, ulaze, nagađaju i djelimično se koriste time i onda nanose štetu jer se oslanjaju na gotove odgovore. To je najveća šteta, to je isto kao što smo preko računara doživjeli da obrazovani ljudi, to sam nedavno vidio, ne znaju tablicu množenja. Kod djece bilo koja vježba ili igra je razvijanje inteligencije. Ovdje se ne smije dozvoliti da se traže samo gotovi odgovori i rezultati i da se to na neki način prepisuje. Dakle, tu vještačka inteligencija negativno utiče na trud, na razvoj, jer putem aktivnosti ljudi razvijaju intelektuane i druge sposobnosti, rekao je Milić.

Dodao je da korištenje vještačke inteligencije podrazumijeva edukaciju djece.

– Nije dovoljno zabraniti, i ovdje se ne govori o zabrani korištenja. To je novi sadržaj, kao kada se informatika pojavila, pa bez toga ne možemo. Nije problem ni ako će se i u školama omogućiti, ali mora se znati nešto o tome. Dakle osnovna je edukacija kao sastavni dio odrastanja, baš kao i za sve druge sadržaje zdravog odrastanja, tako i za ovo, istakao je Milić.

Banjalučani sa kojima smo razgovarali često koriste vještačku inteligenciju u određenim situacijama.

„Koristim ChatGPT svaki dan jer tako odmah mogu dobiti sve potrebne odgovore. Znam da se ne bih trebala potpuno oslanjati na vještačku inteligenciju, ali nekada je jednostavnije tako. Vjerujem informacijama koje dobijem.“

„Ako sam u nedoumici oko neke informacije koju imam, onda koristim vještačku inteligenciju, ali ne svakodnevno.“

„Mislim da ChatGPT može biti vrlo koristan izvor informacija, ali ne bi trebao biti jedini. Uvijek je dobro koristiti i svoj razum i provjeriti važne informacije iz pouzdanih izvora, posebno kad je riječ o zdravlju ili nečemu gdje su tačni podaci ključni.“

Neki od sagovornika kažu da su, ipak, oprezni kada su dobijene informacije u pitanju.

„Ne koristim više ChatGPT često, jer mi se se dogodilo da mi je za informaciju za koju je bilo bitno da imam tačnu definiciju, dao različite odgovore.“

„Ja sam čovjek u godinama, ali znam za vještačku inteligenciju. Čuo sam da to sad mladi koriste, ali ja bih im poručio da se više oslone na knjige i ono što uče u školi. Ne bi trebalo vjerovati svemu što piše na internetu.“

Jasno je da lakši pristup informacijama, u današnjem užurbanom načinu života dosta znači ukoliko želimo potvrdu činjenica koje su nam donekle poznate. Ali, ChatGPT nije školska literatura, a svakako ne najtačniji izvor informacija što ovaj program i potvrđuje.

Upravo zato put novih saznanja ne treba ograničiti na jedan izvor. Nekada je posebnost upravo u traganju za odgovorima, istraživanju i korištenju ne vještačke, nego sopstvene inteligencije.