Demokrate preuzimaju oba doma Kongresa
Demokrate su, prema predviđanjima, osvojile većinu u oba doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, što će značajno promijeniti politički odnos snaga u Vašingtonu i otežati predsjedniku Donaldu Trampu sprovođenje političke agende u preostalom dijelu mandata.
Preuzimanjem kontrole nad Predstavničkim domom i Senatom, opozicija dobija mogućnost da snažnije utiče na zakonodavni proces, nadzire rad administracije i pokreće istrage o postupcima predsjednika i njegovih saradnika.
Prema analizi Skaj njuza koju prenose Nezavisne, jedan od prvih koraka demokrata mogao bi biti pojačan nadzor nad Trampovom administracijom, uključujući ispitivanje poslovnih aktivnosti članova predsjednikove porodice.
Kongresmen Robert Garsija, vodeći demokrata u Odboru za nadzor i reformu vlade Predstavničkog doma, najavio je da će posebna pažnja biti usmjerena na ono što je nazvao „korupcijom porodice Tramp“.
Među pitanjima kojima bi se demokrate mogle baviti nalaze se i veze pojedinaca sa Džefrijem Epstinom, rat u Iranu, kao i američke vojne aktivnosti i napadi na brodove u Karipskom moru.
Politički pritisak mogao bi biti dodatno pojačan mogućnošću pokretanja novog postupka opoziva američkog predsjednika. Ukoliko bi do toga došlo, bio bi to treći pokušaj opoziva Trampa, što bi predstavljalo presedan u američkoj političkoj istoriji.
Ipak, preuzimanje većine u Kongresu ne znači da će demokrate moći direktno da uklone Trampa sa predsjedničke funkcije. Za opoziv je potrebna odluka Predstavničkog doma, dok se konačna odluka donosi u Senatu, gdje je za osudu potrebna dvotrećinska podrška senatora.
Tramp će, bez obzira na promjenu odnosa snaga u Kongresu, zadržati predsjednička ovlaštenja, uključujući mogućnost donošenja izvršnih naredbi i korištenja prava veta na zakone koje usvoje oba doma.
Upravo bi veto mogao postati jedno od glavnih sredstava za blokiranje zakonodavnih inicijativa demokrata. Za njegovo poništavanje neophodna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i Senatu, koju demokrate neće imati.
Tramp je ranije najavio da bi mogao posegnuti za vetom tokom mjesec ili dva, sve dok ne postigne dogovor sa demokratskim rukovodstvom. Međutim, učestalo blokiranje zakona moglo bi izazvati nezadovoljstvo javnosti i dodatno produbiti političke podjele u Vašingtonu.
Promjena većine posebno će se odraziti na rad kongresnih odbora, koji dobijaju važnu ulogu u nadzoru izvršne vlasti. Demokrate će tako imati više prostora za organizovanje saslušanja, prikupljanje dokumentacije i ispitivanje postupaka zvaničnika administracije.
Kongres SAD čine Predstavnički dom i Senat, a za usvajanje zakona potrebna je saglasnost oba doma. Senat ima 100 članova, po dva iz svake savezne države, koji se biraju na šestogodišnji mandat, pri čemu se svake dvije godine bira približno trećina njegovog sastava.
Zbog toga će novi odnos snaga u Kongresu predstavljati značajno ograničenje za Trampovu zakonodavnu agendu, ali ne i gubitak predsjedničkih ovlaštenja. U preostalom dijelu mandata Bijela kuća će za sprovođenje većeg dijela zakonodavnih planova morati da računa na dogovor sa demokratskom većinom.
