Divald: EU integracija zajednički interes i garancija stabilnosti

Austrijska vojna neutralnost nije sama po sebi garancija sigurnosti, poručio je ambasador Austrije u BiH Georg Divald, ističući da svaka država mora imati „oslonac“ i mrežu podrške, posebno u složenim bezbjednosnim okolnostima.

Govoreći o iskustvu Austrije, Divald je naglasio da neutralnost ne znači izolaciju. „Svaka zemlja mora imati neku vrstu oslonca, mrežu podrške. Austrija ne može biti članica nekog vojnog saveza, ali je članica EU“, rekao je on, podsjećajući da Evropska unija ima klauzulu o uzajamnoj pomoći. Kako je naveo, to je „velika prednost članstva u EU“, jer podrazumijeva političko-pravni okvir u kojem su druge države obavezne pružiti pomoć.

Osvrćući se na inicijative poput austrijskog programa lidera, Divald je istakao da Beč sistematski ulaže u izgradnju međunarodnih mreža. „Želimo okupiti pametne i ambiciozne ljude – one s potencijalom da naprave velike karijere“, rekao je, dodajući da je suština u izgradnji održivih partnerstava. Austrija, kako je pojasnio, finansira i početak karijera mladih stručnjaka u Ujedinjenim nacijama, očekujući dugoročnu obostranu korist.

Prema njegovim riječima, graditi mostove i nuditi Beč kao mjesto dijaloga postalo je dio austrijskog diplomatskog refleksa. Neutralnost je, kaže, povezana s ulogom domaćina pregovora i mirovnih procesa, ali nikada nije značila političku neutralnost. Podsjetio je da je Austrija već 1956. godine u Generalnoj skupštini UN glasala protiv sovjetske invazije na Mađarsku, jasno se svrstavajući „na stranu demokratije i ljudskih prava“.

Komentarišući rasprave o vojnoj neutralnosti u BiH i odnosu prema NATO-u, Divald je poručio da nije na njemu da daje savjete zemlji domaćinu, ali je podsjetio da su i neutralne države bile napadane. „Neutralnost, dakle, nije garancija sigurnosti“, rekao je, dodajući da države koje nisu u vojnom savezu niti u EU moraju posebno pažljivo graditi vlastitu strategiju zaštite.

Govoreći o evropskim integracijama, ambasador je ocijenio da je proširenje najjači politički instrument EU. Upozorio je da bi izostanak reformi mogao imati konkretne posljedice, uključujući gubitak sredstava iz Reformske agende. „Isključivo je do politike u BiH da se stvarno i isplate sredstva koja je EU stavila na raspolaganje u iznosu od 970 miliona evra“, rekao je, uz napomenu da bi ta sredstva mogla biti izgubljena ukoliko ne bude brzog djelovanja.

Divald je izrazio uvjerenje da će BiH ipak uspjeti na evropskom putu, iako trenutno vidi stagnaciju. „Imam osjećaj da su vrata otvorena, zemlja je podigla nogu da zakorači – ali je zamrznuta dok svi drugi prolaze“, naveo je, opisujući trenutnu situaciju.

Govoreći o odnosima Austrije i BiH, poručio je da je njegova zemlja blizak prijatelj i snažan zagovornik brze integracije u EU. Naveo je da u Austriji živi 170.000 ljudi porijeklom iz BiH, da 3.000 studenata iz BiH studira na austrijskim univerzitetima, te da oko 200 austrijskih kompanija posluje u BiH i zapošljava oko 8.000 ljudi. Istakao je i doprinos Austrije misiji EUFOR, naglasivši da je takva vojna misija i dalje neophodna za stabilno i sigurno okruženje.

Na kraju je poručio da Austrija želi da cijela BiH, uključujući Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt, jednog dana bude dio Evropske unije, uz poziv domaćim političarima da preduzmu potrebne korake ka tom cilju.