Dodatni milioni stranica o Epstinu otvaraju pitanja o političkim vezama

Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata povezanih sa slučajem pokojnog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, a Ministarstvo pravde SAD najavilo je da će materijal objavljivati u etapama tokom narednih sedmica. Zvaničnici navode da advokati danonoćno pregledaju spise i vrše zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava.

FBI i savezni tužioci iz Njujorka obavijestili su Ministarstvo pravde o novootkrivenim fajlovima, dok je resor saopštio da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa o objavljivanju dokumenata“. Priznato je da kompletna objava neće biti završena u prvobitnom roku, što je izazvalo kritike u Kongresu.

Dokumenta se objavljuju na osnovu Zakona o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji nalaže da svi spisi postanu dostupni javnosti uz zaštitu identiteta žrtava i aktivnih istraga. Među materijalima su video-snimci, fotografije, mejlovi, policijski zapisnici i interni memorandumi.

Veliki broj stranica je zacrnjen, što je izazvalo negodovanje i demokrata i republikanaca. Najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma Robert Garsija optužio je Bijelu kuću da „nezakonito zadržava fajlove“, navodeći da javnost svjedoči kašnjenjima i pretjeranim redigovanjima.

Među novim spisima nalaze se i mejlovi FBI iz 2019. godine u kojima se pominje deset mogućih Epsteinovih saučesnika. Šest osoba, prema tim dokumentima, dobilo je sudske pozive u više saveznih država, što dodatno pojačava zahtjeve zakonodavaca za potpunom transparentnošću.

Posebnu pažnju izazvali su dokumenti u kojima se spominje aktuelni predsjednik Donald Tramp. U jednom FBI izvještaju zabilježena je izjava bivšeg vozača limuzine i neimenovane žene koja je iznijela optužbu za silovanje, dok je Ministarstvo pravde te navode opisalo kao „neosnovane i lažne“. U drugim sudskim spisima pominje se susret Trampa i maloljetne djevojčice u Epstinovom društvu, ali bez direktnih optužbi protiv predsjednika, koji negira bilo kakvu povezanost sa zločinima.

Nova objava otvorila je i pitanje veza bivšeg predsjednika Bila Klintona sa Epstinom i njegovom saradnicom Gislen Maksvel. Najnoviji dokumenti, prema navodima američkih medija, sadrže učestalu komunikaciju između Maksvel i saradnika Klintonovog tima u periodu od 2001. do 2004. godine, uključujući i povremene neprikladne e-mail poruke.

Objavljivanje dolazi nekoliko dana prije očekivanog glasanja u Predstavničkom domu o tome da se Bil i Hilari Klinton proglase odgovornima za nepoštivanje Kongresa, nakon što su odbili da svjedoče u dvostranačkoj istrazi o Epstinu. Republikanci, uz podršku dijela demokrata u Odboru za nadzor, već su glasali da se bivši predsjednik i bivša državna sekretarka smatraju odgovornima.

Ministarstvo pravde je u petak objavilo više od tri miliona dokumenata, što predstavlja najveći paket do sada. Raniji set iz decembra uključivao je do tada neviđene fotografije Klintona i Epstina zajedno, kao i fotografiju Klintona bez majice u đakuziju sa osobom koju je zvaničnik ministarstva opisao kao žrtvu Epsteinovog zlostavljanja.

Prema analizi medija, Klinton je u tom periodu najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom u pratnji saradnika. Imena u mejlovima su često cenzurisana, a u polju pošiljaoca ili primaoca pojavljuje se oznaka „WJC“, što se odnosi na kancelariju Williama J. Clintona nakon mandata.

Portparol Klintona Anđel Ureña izjavio je da bivši predsjednik nije slao nijedan od spornih mejlova. „Ne mogu potvrditi čiji su, ali mogu reći čiji nisu: Bill Clintonovi“, naveo je, dodajući da Klinton praktično nikada ne koristi elektronsku poštu i da nije dijelio naloge ili uređaje s drugima.

Većina prepiske odnosi se na logistiku putovanja i sastanaka, ali pojedine poruke imaju lični ton. U jednom mejlu iz 2003. Maksvel piše da je „drago što dolazite na večeru“ i pita da li bi „Clinton želio doći“. U drugoj prepisci traži se broj telefona princa Endrjua radi dogovora o susretu tokom Klintonovog putovanja u Škotsku.

U spisima se navodi da je Maksvel, uprkos javnim optužbama, godinama zadržala pristup Klintonovim krugovima i da je 2013. prisustvovala konferenciji Clinton Global Initiative, gdje je predstavljala svoj projekat TerraMar.

Dokumenta su ponovo otvorila i pitanja veza Epstina sa britanskom elitom. Objavljena je prepiska iz 2001. i 2002. godine u kojoj se osoba označena kao „A“, za koju se navodi da je princ Endrju, obraća Maksvel sa zahtjevima za „neprikladnim prijateljicama“. Princ Endrju je ranije više puta negirao bilo kakvu krivicu.

U materijalima se pojavljuju i fotografije i imena drugih javnih ličnosti, uključujući Majkla Džeksona, Mika Džegera i Krisa Takera. Klinton i Tramp su među najčešće pominjanim imenima, ali njihovi timovi ističu da pojavljivanje u dokumentima ne znači krivičnu odgovornost.

Spisi sadrže i svjedočenja žrtava. Marija Farmer, jedna od prvih prijaviteljica, navela je da joj je Epstein prijetio i pokušao da je zastraši. Drugi policijski zapisi govore o maloljetnicama koje su dovođene u njegove kuće radi seksualnih masaža i zlostavljanja.

Poseban segment odnosi se na Nadu Marčinkovu, u dokumentima opisanu kao djevojku koju je Epstein „doveo iz Jugoslavije“, iako su kasniji izvještaji ukazivali na slovačko porijeklo. Svjedočenja navode da je boravila u njegovim rezidencijama i učestvovala u vrbovanju drugih djevojaka.

Ministarstvo pravde najavilo je da će u narednim sedmicama objaviti stotine hiljada dodatnih stranica. Time se, kako navode zvaničnici, nastavlja proces rasvjetljavanja mreže saradnika i odluka institucija, dok porodice žrtava i dio zakonodavaca traže potpunu transparentnost i odgovornost svih uključenih.