Dodik uvjerava da je Srpska snabdjevena svim potrebnim robama 

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je Republika Srpska u ovom trenutku snabdjevena svim potrebnim robama, da su obezbijeđene određene zalihe i ovdje i van Srpske i da nema razloga za paniku.

Srpska nema nijedan problem te vrste i nema nikavog razloga za paniku – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je naglasio da je tržište snabdjeveno, ali da postoje određena povećanja cijena, što će se regulisati.

– Konstantno se bavimo ovim pitanjima. Jedno od pitanja koje nam je ovih dana došlo jeste pitanje odnosa prema ruskim bankama. Evropska centralna banka je donijela odluku da likvidira sistem Sberbanke u Evropi, koja postoji i ovdje. Dogovorili smo da se iz upravljanja tom bankom isključe vlasnici i da naša Agencija za bankarstvo preuzme upravljanje – pojasnio je Dodik.

Dodik je naveo da je time klijentima dato do znanja da je banka pod upravom Republike Srpske i da mogu da se osiguraju depoziti, štednje i da nema potrebe za bilo kakvim povlačenjem.

– Mi nastavljamo dalje i Vlada Republike Srpske će u narednom periodu toj istoj banci pomoći da se dodatno stabilizuje – napomenuo je Dodik.

“Dogovorili smo mjesečne zalihe nafte za Srpsku”
Dodik je podsjetio da je vlasnik Sberbanke u Banjaluci Srerbanka u Beču, te da ako se ona likvidira, onda su tu pravne i ekonomske posljedice.

– Ali, ne moraju da budu posljedice na štednju i mi smo zaštitili štednju i banku i sada vidimo koliko je bilo važno više od 10 godina boriti se da Agencija za bankarstvo ostane u nadležnosti Republike Srpske. Da nemamo Agencije za bankarstvo desilo bi nam se da moramo da gledamo na posljedice na koje ne možemo da utičemo – rekao je Dodik.

Kad je riječ o mogućim posljedicama na poslovanje Rafinerije nafte u Brodu zbog novonastale situacije, Dodik je rekao da koliko bude ugroženo snabdijevanje naftom na globalnom nivou, može i to biti ugroženo, ali da sada nije.

– Mi smo sa rukovodstvom Zarubežnjefta dogovorili mjesečne zalihe za Republiku Srpsku i ne vidimo načina na koji se može ugroziti potrošnja koja nije mala – naveo je Dodik.

Dodik je pojasnio da Republika Srpska dostiže značajnu potrošnju nafte i naftnih derivata, više od 80.000 tona na mjesečnom nivou.

– Ono s čime se mi suočavamo na tom planu jeste povećanje cijena, ali to je opet globalni problem, nije samo naš – naveo je Dodik.

“Centralna banka – još jedan od problema BiH”
Dodik je izjavio da je Centralna banka BiH još jedan od problema BiH, da njena današnja uprava nije u skladu da zakonom.

Dodik je podsjetio da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da to bude zajednička banka Republike Srpske i FBiH, ali da su visoki predstavnici ukinuli tu strukturu i prebacili na upravljanje zajedničkim institucijama.

– Predsjedništvo BiH je u Ustavu locirano kao tijelo koje se bavi Centralnom bankom BiH, ali tamo nema dogovora o tome – rekao je Dodik danas novinarima u Banjaluci.

Dodik je rekao da današnja uprava Centralne banke BiH nije u skladu sa zakonom i da sve što čine može jednog dana biti dio krivične i druge odgovornosti.

– U tom pogledu pokušavam da dođe do stabilizacije i normalizacije, vidjećemo. Banke koje drže sredstva izvan obavezne rezerve, koja je propisana propisima Centralne banke BiH, uplaćuju negativnu kamatu na držanje. To utiče na troškove i tu možda treba tražiti neku vrstu poboljšanja – istakao je Dodik.

On je rekao da ima smisla da se banke natjeraju da plasiraju novac, da se onda neće obračunati negativna kamata.

Dodik je podsjetio da je budžet Republike Srpske veći od četiri milijarde KM, te da je jasno koliko dnevno dolazi novca od različitih prihoda i da Vlada Republike Srpske mora da plaća negativnu kamatu kod banaka, ako se taj novac zadrži dnevno.

. Kada isplaćujemo penzije, moramo tri ili četiri dana da koncentrišemo sredstva da bi skupili više od 100 miliona KM samo za penzioni fond i održavati druge funkcije u društvu – pojasnio je Dodik.

Govoreći o mogućnosti realizacije predloženih mjera smanjenja PDV-a i akciza na gorivo, Dodik je rekao da bez države nema ni stabilizacije tržišta ni organizacije društva, a da bi država funkcionisala moraju biti nekakve naknade koje ne plaćaju ni proizvođači ni trgovci, već stanovništvo.