Domovi zdravlja ostaju bez ljekara, a interesovanje za specijalizacije sve manje
Republika Srpska već godinama bilježi sve ozbiljniji manjak doktora porodične medicine, a situacija postaje sve složenija jer se mladi ljekari rijetko odlučuju za ovu specijalizaciju. Umjesto rada u domovima zdravlja, većina prednost daje kliničkim granama medicine, koje nude bolje uslove i veća primanja.
Posljedice takvog trenda već su vidljive u brojnim lokalnim zajednicama, gdje su postojeći timovi preopterećeni, a dio stanovništva ostaje bez izabranog porodičnog ljekara.
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić upozorava da problem nije ograničen na jednu sredinu, već da pogađa gotovo cijelu Republiku Srpsku.
Kao primjer navodi Trebinje, gdje je, prema važećim normativima, potrebno 14 timova porodične medicine, dok ih trenutno radi svega deset.
– Oko 8.000 stanovnika Trebinja nema svog izabranog doktora. Jedna ambulanta uopšte nije u funkciji, pa pacijente preuzimaju ostali timovi, koji su već preopterećeni – rekao je Mišić.
Prema njegovim riječima, glavni razlog zbog kojeg mladi doktori izbjegavaju porodičnu medicinu jesu nepovoljniji finansijski uslovi i znatno veće radno opterećenje u odnosu na bolnički sektor.
– Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Početna plata ljekara zaposlenog u bolnici ili kliničkom centru viša je za oko 320 do 350 KM u odnosu na doktora porodične medicine sa istim nivoom kvalifikacija. Sasvim je očekivano da se mladi radije opredjeljuju za bolnički sistem – istakao je Mišić.
Dodatni problem predstavlja broj pacijenata koje jedan ljekar svakodnevno mora pregledati.
– Standard predviđa da jedan tim tokom smjene primi do 25 pacijenata, pri čemu bi dio pregleda trebalo da bude preventivnog karaktera. Međutim, u stvarnosti naši ljekari dnevno zbrinu između 60 i 80 ljudi. U takvim okolnostima nema dovoljno vremena za razgovor sa pacijentima, preventivne preglede i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, zbog čega mnogi ambulantu danas doživljavaju samo kao mjesto gdje će dobiti uputnicu za specijalistu – naglasio je Mišić.
On smatra da se problem godinama zanemaruje i da zdravstveni sistem nema dugoročan plan razvoja kadrova, posebno od 2009. godine, kada je, kako kaže, izostalo ozbiljno planiranje ljudskih resursa.
– Nije dovoljna samo reforma zdravstvenog sistema, potrebna je potpuno nova zdravstvena politika. Čak 80 odsto zdravstvenih problema može biti riješeno na nivou porodične medicine. Jačanje primarne zdravstvene zaštite znači manje bolovanja, manje skupih bolničkih liječenja i bolje zdravlje stanovništva. Zato je neophodno povećati plate i obezbijediti dodatne pogodnosti kako bi ova specijalizacija ponovo postala privlačna mladim doktorima – poručio je Mišić.
Na problem nedostatka kadra dodatno je ukazala i privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti Doma zdravlja Banjaluka, uvedena zbog ljetnjih godišnjih odmora, odlazaka zaposlenih u penziju i upućivanja doktora na specijalizacije.
Iz ove zdravstvene ustanove saopšteno je da će izmijenjeni raspored rada pojedinih ambulanti biti na snazi do 1. septembra. Načelnica Službe porodične medicine Anastasija Stokanović navela je da tokom ljetnog perioda nije moguće održati dosadašnji obim rada u mreži od 33 ambulante.
Podaci Doma zdravlja Banjaluka pokazuju da će do kraja godine ova ustanova ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla izgubiti još 22 specijalista iste oblasti.
Istovremeno, interesovanje mladih doktora za porodičnu medicinu nastavlja da opada. Na posljednji konkurs za deset specijalizacija prijavilo se svega pet kandidata, dok za urgentnu medicinu nije stigla nijedna prijava.
Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić ranije je potvrdio da se mladi doktori u najvećem broju odlučuju za kliničke specijalizacije.
– Specijalnosti koje nude bolje finansijske mogućnosti i profesionalni razvoj privlače više mladih ljekara, dok je interesovanje za primarnu zdravstvenu zaštitu znatno manje. Nadležno ministarstvo trebalo bi da pronađe rješenja za ovaj problem, dok će Medicinski fakultet nastaviti da obrazuje kadar za potrebe zdravstvenog sistema – rekao je Škrbić.
