Sokovi prolaze kontrole, ali stručnjaci upozoravaju: Djeca svakodnevno unose koktel aditiva
Iako laboratorijske analize pokazuju da su bezalkoholna pića koja se prodaju u Republici Srpskoj zdravstveno ispravna i usklađena sa važećim propisima, stručnjaci upozoravaju da njihova redovna konzumacija, naročito kod djece, može predstavljati zdravstveni rizik zbog velikog broja aditiva koje sadrže.
Gazirani i negazirani sokovi, energetski napici i proizvodi sa oznakom „light“ sve su češći izbor najmlađih. Privlačna ambalaža, intenzivne boje i izraženi ukusi čine ih veoma popularnim, ali iza takvih proizvoda često se nalazi kombinacija konzervansa, vještačkih boja, zaslađivača i drugih dodataka koji organizmu ne donose hranljive vrijednosti.
Sintetski aditivi pod lupom stručnjaka
Aditivi se u prehrambenoj industriji koriste kako bi se produžio rok trajanja proizvoda, poboljšali ukus, boja, miris ili tekstura. Iako su mnogi od njih odobreni za upotrebu, najveću pažnju stručnjaka privlače sintetski konzervansi, vještačke boje, pojačivači ukusa, zaslađivači, kofein i fosfati.
Posebno su zastupljeni napici sa oznakom „light“, koji umjesto šećera sadrže vještačke zaslađivače. Međutim, nutricionisti ističu da takvi proizvodi ne predstavljaju zdraviju alternativu za djecu.
Prema njihovim riječima, bezalkoholna pića nemaju značajnu nutritivnu vrijednost, a sve češće zamjenjuju mlijeko, vodu i druge korisnije napitke u svakodnevnoj ishrani djece i adolescenata. Istovremeno, učestala konzumacija zaslađenih napitaka prepoznata je kao jedan od faktora koji doprinosi razvoju gojaznosti kod mladih.
Deklaracije kriju važna upozorenja
Pojedini prehrambeni aditivi povezani su sa alergijskim reakcijama, mogućim toksičnim efektima, a određena istraživanja ukazuju i na njihovu povezanost sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću kod djece.
Zbog toga proizvodi koji sadrže određene sintetske boje, među kojima su E102, E104, E110, E122, E124 i E129, prema propisima moraju imati jasno naznačeno upozorenje da mogu negativno uticati na aktivnost i pažnju djece.
Problem predstavlja kombinacija više aditiva
Iako su maksimalne dozvoljene količine aditiva strogo propisane, stručnjaci upozoravaju da još uvijek nema dovoljno podataka o dugoročnim efektima njihovog zajedničkog djelovanja.
Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske dr Vesna Petković ističe da istovremeni unos različitih aditiva iz više namirnica zahtijeva dodatni oprez, naročito kod djece, trudnica, osoba sa oslabljenim imunitetom i onih koji imaju povećanu propustljivost crijevne sluznice.
Kako navodi, takve kombinacije mogu izazvati alergijske reakcije, ali i druge neželjene efekte koji nisu povezani sa imunološkim odgovorom organizma, uključujući moguće toksično djelovanje.
Šta pokazuju inspekcijske kontrole?
Iz Inspektorata Republike Srpske navode da je osnovni zadatak kontrola da na tržištu budu dostupni isključivo zdravstveno bezbjedni proizvodi.
Prilikom uvoza bezalkoholnih pića kontroliše se dokumentacija i uzimaju uzorci za laboratorijske analize, dok promet na domaćem tržištu nadziru republičke, gradske i opštinske inspekcije.
Tokom ove godine analizirano je 180 uzoraka bezalkoholnih pića i svi su ocijenjeni kao zdravstveno ispravni. U prethodnoj godini pregledano je 306 uzoraka, a nepravilnosti su utvrđene samo u dva slučaja i odnosile su se na nepotpune deklaracije.
Iz Inspektorata ističu da nisu evidentirane prijave građana koje se odnose na kvalitet ili bezbjednost bezalkoholnih pića, ali pozivaju potrošače da prijave svaku sumnju na neispravnost proizvoda ili neadekvatne uslove njihovog skladištenja.
Ispravno prema propisima ne znači i preporučljivo za svakodnevnu upotrebu
Stručnjaci naglašavaju da činjenica da proizvod ispunjava zakonske i zdravstvene standarde ne znači da ga treba svakodnevno konzumirati, posebno kada je riječ o djeci.
Zbog toga preporučuju da roditelji pažljivo čitaju deklaracije, izbjegavaju napitke koji nose upozorenja o mogućem uticaju na pažnju djece i prednost daju vodi, nezaslađenim napicima i svježe cijeđenim voćnim sokovima kao zdravijim izborima za svakodnevnu ishranu.
