Banja Luka

Eko toplane otkrile šta se dešava iza kulisa: Grijanje u Banjaluci prati ozbiljna finansijska kriza

Eko toplane otkrile šta se dešava iza kulisa: Grijanje u Banjaluci prati ozbiljna finansijska kriza

Privatni kapital u Eko toplanama nije na prodaju i o njegovom otkupu nije bilo zvaničnih razgovora sa Gradom Banjaluka, poručio je direktor ovog preduzeća Dragiša Zečević, govoreći o finansijskim problemima koji prate ovogodišnju grijnu sezonu.

Zečević je odbacio mogućnost prodaje privatnog udjela Gradu, ističući da za takav potez ne postoji volja.

„Nema apsolutno nikakve volje za prodajom kapitala niti je ikada bilo ikakvih zvaničnih razgovora sa većinskim vlasnikom na tu temu“, rekao je Zečević za BL Portal.

Koliko je finansijska situacija u preduzeću složena, pokazuje i način na koji je obezbijeđen energent za početak nove sezone. Drvo za prošlu sezonu, kako navodi direktor, plaćano je sve do septembra, zbog čega su pred početak nove grijne sezone nabavljene znatno manje količine nego ranijih godina.

Eko toplane su prvi put morale pribjeći nabavci na odgođeno plaćanje. Sa Šumama Republike Srpske postignut je dogovor o isporuci oko 20.000 kubika drvne sječke, ali ostaje pitanje kako će taj energent biti plaćen.

„Ostaje veliki problem kako će se taj energent na kraju platiti, jer postojeći prihodi apsolutno ne pokrivaju drastičan skok svih ulaznih parametara i troškova preduzeća“, upozorio je Zečević.

Sporan dogovor o pet miliona KM

Jedan od ključnih problema direktor vidi u izostanku budžetske podrške koja je, prema njegovim riječima, dogovorena još 2023. godine.

Tada je usaglašen model povećanja prihoda preduzeća za ukupno 48 odsto, kroz korekciju cijene grijanja i subvencije iz gradskog budžeta. Planirano je da građani i privreda preuzmu dio troškova, dok bi Grad Banjaluka pokrio preostalih 26 odsto, odnosno pet miliona KM redovnih subvencija.

Takav model omogućio je uspješan završetak tadašnje sezone, ali se situacija ponovo zakomplikovala 2024. godine, kada pet miliona KM, prema navodima uprave Eko toplana, nije planirano u gradskom budžetu.

Iz preduzeća tvrde da su u decembru te godine zatražili nadoknadu tog iznosa, ali da odgovor nadležnih gradskih institucija nisu dobili.

Dodatni problem predstavljaju i zahtjevi za produženje grijne sezone zbog hladnijeg vremena. Iz Eko toplana navode da su dobijali zahtjeve da isporuka grijanja traje do 1. maja, što podrazumijeva veću potrošnju energenta i dodatne troškove.

„Grad ne obezbjeđuje dodatna finansijska sredstva za takve vanredne napore i na taj način direktno iscrpljuje ionako ugroženu likvidnost Eko toplana“, navode iz uprave.

Upozorenje Vladi i Elektroprivredi

Zbog teške finansijske situacije, Eko toplane su se obratile i Vladi Republike Srpske i Elektroprivredi, tražeći institucionalno djelovanje.

Zečević upozorava da bi eventualni kolaps sistema daljinskog grijanja imao posljedice i po elektroenergetski sektor, jer bi veliki broj građana u tom slučaju morao preći na grijanje električnom energijom.

„Kolaps sistema daljinskog grijanja direktno ugrožava kompletan elektroenergetski sektor, s obzirom na to da bi masovni prelazak građana na struju izazvao opšti haos na mreži“, upozorio je direktor.

Pored problema sa finansiranjem tekuće isporuke grijanja, veliko opterećenje predstavlja i distributivna mreža duga oko 200 kilometara, čije stanje Zečević ocjenjuje kao izuzetno loše.

Komentarišući najave gradonačelnika da bi ulaganjem 14 miliona KM moglo biti obnovljeno oko 40 odsto toplovoda, kaže da bi to bio početak rješavanja problema, ali da je za dugoročnu stabilizaciju sistema potrebno znatno više novca.

Prema njegovoj procjeni, za trajnu i sigurnu stabilizaciju sistema grijanja u Banjaluci bilo bi potrebno obezbijediti oko 200 miliona KM.

Problemi sa grijanjem u Boriku

Govoreći o pritužbama korisnika, Zečević je posebno izdvojio naselje Borik, gdje se nalazi oko 5.000 korisnika sistema daljinskog grijanja i odakle stižu žalbe na kvalitet isporuke toplote.

Prema podacima koje je iznio, na području Banjaluke godišnje se sa sistema isključi oko 300 korisnika, dok se istovremeno priključi približno 400 novih.

Ipak, potpuno isključenje stanova u starim zgradama nije jednostavno, jer zahtijeva složene procedure. Zečević smatra da na kvalitet grijanja u tim objektima značajno utiče i stanje same infrastrukture, posebno dotrajala izolacija.

„U starim zgradama potpuno isključenje zahtijeva izuzetno složene procedure, dok glavni problem lošeg grijanja u tim stanovima zapravo predstavlja dotrajala i loša izolacija objekata“, zaključio je Zečević.

Izvor:bl-portal