Nije obična magla: Svaki udah u Banjaluci nosi zdravstveni rizik

Banjaluka se ponovo suočava sa ozbiljnim problemom zagađenja vazduha, a podaci o kvalitetu vazduha pokazuju da je situacija već na početku sezone grijanja zabrinjavajuća. Indeks kvaliteta vazduha u subotu uveče iznosio je 153, što predstavlja kategoriju nezdravog vazduha, dok je samo nekoliko dana ranije dostigao čak 175.
Posebno zabrinjava činjenica da zima još nije ni počela, a iskustva iz prethodnih godina pokazuju da najteži periodi zagađenja tek dolaze.
Upozorenje je nedavno uputio i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, ističući da su u Banjaluci zabilježene visoke koncentracije sitnih lebdećih čestica PM2.5. Riječ je o česticama koje mogu prodrijeti duboko u pluća, a pojedine dospijevaju i u krvotok, zbog čega predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje.
Posebno ugroženi djeca, stariji i hronični bolesnici
Institut je posebno upozorio djecu, trudnice, starije osobe, kao i građane koji imaju astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, srčana i druga plućna oboljenja.
Njima je preporučeno da ostanu u zatvorenom prostoru i izbjegavaju fizičke napore na otvorenom. Takođe, savjetovano im je da redovno uzimaju propisanu terapiju, a u slučaju kašlja, otežanog disanja, stezanja u grudima ili pogoršanja postojećih tegoba potraže medicinsku pomoć.
Ni zdravi građani nisu pošteđeni preporuka. Savjetuje im se ograničavanje boravka na otvorenom, posebno u jutarnjim i večernjim časovima, dok bi prostorije trebalo kratko provjetravati tokom podneva. Ukoliko je izlazak neophodan, preporučuje se korištenje maski ili respiratora FFP2/N95.
Zagađenje nije samo kašalj i iritacija očiju
Koliko posljedice mogu biti ozbiljne objašnjava i profesor Saša Zeljković sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Pozivajući se na naučna istraživanja, on ističe da je izloženost česticama PM2.5 povezana sa različitim respiratornim, kardiovaskularnim i neurološkim oboljenjima.
Kratkoročne posljedice mogu uključivati iritaciju očiju, nosa i pluća, ali i ubrzan rad srca. Posebno osjetljive grupe su djeca, stariji i osobe koje već imaju kardiovaskularna oboljenja, astmu ili bronhitis.
Zeljković upozorava da zimsko zagađenje u Banjaluci dominantno potiče od sitnih čestica koje nastaju sagorijevanjem uglja, drveta i peleta.
Dugotrajna izloženost može povećati rizik od razvoja i pogoršanja različitih bolesti, a opasnost je dodatno izražena zbog toga što čestice ne možemo vidjeti golim okom.
Vlasti najavljuju mjere, građani godinama čekaju rješenja
Na dugogodišnji problem zagađenja upozorio je i novinar Aleksandar Trifunović, koji smatra da u prethodnih 25 godina nije urađeno gotovo ništa kako bi se stanje značajnije popravilo.
On je ukazao da sada, pored građana, upozorenja upućuje i Institut za javno zdravstvo, dok konkretnih i sistemskih rješenja i dalje nema.
Iz Gradske uprave, s druge strane, poručuju da nastavljaju sprovođenje mjera iz Kratkoročnog plana za unapređenje kvaliteta vazduha.
Projekt menadžer Grada Milada Šukalo navela je da se aktivnosti odnose na pojačano pranje najopterećenijih saobraćajnica, kontrole zabrane spaljivanja otpada na otvorenom, nadzor nad termoenergetskim postrojenjima i kontrolu čišćenja dimnjaka.
Ipak, profesor Zeljković smatra da su za ozbiljnije poboljšanje kvaliteta vazduha potrebne mnogo konkretnije promjene. Među njima su smanjenje korištenja uglja u individualnim ložištima, širenje toplovodne mreže, uvođenje električnih autobusa, prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje zelenih površina.
Dok se najavljuju mjere i dugoročni planovi, građani Banjaluke ponovo ulaze u sezonu u kojoj kvalitet vazduha predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. A sudeći prema dosadašnjim iskustvima, najteži dani tek bi mogli uslijediti.


