Evropa još ne može da se dogovori o ukidanju pomjeranja sata

Građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u noći između subote i nedjelje, 24. i 25. oktobra, prelaze na zimsko računanje vremena. Kazaljke će u tri časa ujutru biti vraćene na dva, što znači da će noć trajati sat duže. Iako se o ukidanju ove prakse u Evropi raspravlja godinama, konačnog dogovora još nema.

Promjena vremena istovremeno će biti sprovedena u svim državama Evropske unije, ali i u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Norveškoj, Švajcarskoj i Moldaviji. Ukrajina će takođe pomjeriti sat, uz izuzetke u pojedinim istočnim područjima i na Krimu.

Međutim, dio evropskih država odavno je odustao od sezonskog mijenjanja vremena. Među njima su Rusija, Bjelorusija, Island i Turska, koje tokom cijele godine koriste isto računanje vremena.

Kako piše Klix, praksa pomjeranja kazaljki uvedena je prvenstveno zbog uštede energije, ali se danas sve češće dovodi u pitanje njena opravdanost.

Prvi put sat je sezonski pomjeren 1916. godine u Njemačkom carstvu i Austrougarskoj, tokom Prvog svjetskog rata, kada je cilj bio smanjenje potrošnje uglja. Kasnije je ova praksa više puta ukidana i ponovo uvođena, dok su evropske države od 1996. godine uskladile datume prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena.

Iako je ušteda energije decenijama predstavljana kao glavni argument, novije analize ukazuju da korist nije toliko velika koliko se ranije pretpostavljalo. Naime, manja potrošnja električne energije za osvjetljenje može biti poništena povećanom potrebom za grijanjem tokom hladnijih jutara.

Osim ekonomskih, sve više pažnje privlače i zdravstvene posljedice. Promjena vremena kod dijela stanovništva može izazvati umor, poremećaje sna i slabiju koncentraciju, a pojedine analize ukazuju i na moguće povećanje rizika od saobraćajnih nesreća.

Upravo zbog ovih razloga Evropska komisija je još 2018. godine pokrenula inicijativu za ukidanje sezonskog pomjeranja sata.

U javnoj raspravi učestvovalo je oko 4,6 miliona građana, od kojih se čak 84 odsto izjasnilo za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je godinu kasnije podržao prijedlog sa 410 glasova za i 192 protiv.

Ipak, odluka nikada nije sprovedena jer države članice nisu uspjele da usaglase zajednički stav. Za konačno usvajanje potrebna je saglasnost Savjeta Evropske unije, a dogovor je zaustavljen još 2019. godine.

Dok Evropa čeka rješenje, pojedine države već su samostalno odlučile da više ne pomjeraju kazaljke. Rusija je 2014. godine trajno promijenila sistem računanja vremena, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila da tokom cijele godine zadrži ljetno vrijeme.

Slične odluke donijele su i brojne zemlje izvan Evrope, među kojima su Brazil, Iran, Jordan i Namibija.

Sjedinjene Američke Države imaju drugačiji raspored, pa će tamo kazaljke biti vraćene tek 1. novembra. Američki Predstavnički dom je u julu podržao prijedlog zakona kojim bi ljetno računanje vremena postalo trajno, ali je za njegovu primjenu potrebno odobrenje Senata i potpis predsjednika.

Za razliku od sjeverne hemisfere, Australija je početkom oktobra pomjerila sat unaprijed, a na prethodno računanje vremena vratiće se u aprilu. Ni tamo ne postoji jedinstven sistem, jer pojedine savezne države uopšte ne primjenjuju sezonske promjene.

Za građane Republike Srpske i BiH zasad nema promjena u pravilima. Kazaljke se i dalje pomjeraju posljednje nedjelje u martu i oktobru, a eventualno ukidanje ove prakse zavisiće od budućih odluka i usaglašavanja evropskih država.