Prvi korak ka miru? Moskva i Kijev pristali na primirje, slijede novi pregovori
Rusija i Ukrajina postigle su dogovor o privremenom prekidu vatre u gradu Oleški, na jugu Ukrajine, čime bi trebalo da budu stvoreni uslovi za evakuaciju civila i dopremanje neophodne humanitarne pomoći. U postizanju sporazuma učestvovala je i prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp, dok se istovremeno priprema nova runda pregovora o mogućem okončanju rata.
Prema najavama, obustava vojnih dejstava trebalo bi da počne 27. oktobra. Ruski načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov saopštio je da će ruske snage prekinuti vatru u četiri časa ujutru po lokalnom vremenu, a ukrajinska vojska potvrdila je da prihvata isti termin.
Iz Bijele kuće poručeno je da su obje strane pristale na privremeno zaustavljanje borbi kako bi humanitarni timovi mogli da uđu u grad i organizuju bezbjedan izlazak stanovništva.
Situacija u Oleškom, koji je pod ruskom kontrolom od februara 2022. godine, izuzetno je teška. Grad se nalazi preko Dnjepra, nasuprot Hersonu, a prema američkim procjenama, u njemu je ostalo između 1.700 i 2.000 ljudi. Prije početka rata imao je približno 24.000 stanovnika.
Većinu preostalih stanovnika čine starije osobe kojima nedostaju hrana, lijekovi i čista voda.
Melanija Tramp upozorila je da se grad nalazi pred humanitarnom katastrofom, naglašavajući da je neophodno što prije omogućiti pomoć ugroženima.
U okviru planirane operacije predviđeno je razminiranje pristupnih puteva, dopremanje osnovnih životnih namirnica i organizovanje evakuacije. Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec potvrdio je da su upravo to glavni zadaci dogovorene humanitarne misije.
Kako prenose Nezavisne, privremeno primirje dolazi u trenutku kada Vašington pokušava da obnovi šire diplomatske razgovore Moskve i Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da bi predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD trebalo da se sastanu u prvoj polovini novembra. Kao moguće mjesto održavanja razgovora pominje se Abu Dabi, dok američki zvaničnici ne isključuju ni Švajcarsku.
Zelenski očekuje da bi pregovori na tehničkom nivou mogli otvoriti prostor za susret državnih lidera, ali upozorava da je za napredak neophodna spremnost Moskve na kompromis.
Jedno od najvećih otvorenih pitanja ostaje teritorijalni spor. Rusija insistira na prepuštanju cijelog Donbasa, uključujući područja koja nisu pod njenom vojnom kontrolom, dok Ukrajina odbacuje mogućnost odricanja od teritorija koje kontroliše.
Kijev istovremeno zahtijeva čvrste bezbjednosne garancije i dugoročno finansiranje svojih oružanih snaga. Zelenski je kao jedan od uslova budućeg mirovnog sporazuma naveo obezbjeđivanje sredstava za narednih deset godina.
Diplomatske napore dodatno komplikuju nesuglasice između Vašingtona i Kijeva. Među spornim pitanjima nalazi se funkcionisanje satelitskog sistema Starlink, od kojeg zavisi dio ukrajinskih vojnih komunikacija.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da ograničenja brzine ovog sistema, uvedena 13. oktobra, još nisu ukinuta. Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će intervenisati ukoliko bude potrebno riješiti problem.
Dodatne kritike Kijeva izazvala je odluka američke administracije da omogući isporuke ruskog dizela na američko i međunarodno tržište. Vašington ovaj potez obrazlaže nastojanjem da se stabilizuju cijene goriva, dok Ukrajina osporava takav aranžman.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak potvrdio je da su tri tankera sa ruskim dizelom već krenula prema Sjevernoj Americi.
Uprkos političkim neslaganjima, dvije zaraćene strane nastavile su i razmjenu zarobljenika. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je razmijenjeno po 270 vojnika, što je prva takva razmjena od avgusta.
Zelenski je ovaj dogovor ocijenio kao važan rezultat.
Prema podacima koje je iznio vršilac dužnosti ukrajinskog tužioca Anton Kovalski, od početka rata poginulo je više od 19.000 ukrajinskih civila, među kojima je 762 djece.
Iako dogovor o Oleškom ne predstavlja opšti prekid r
