Nekoliko bogatijih zemalja EU blokiralo je Nacrt deklaracije EU o prijemu zemalja zapadnog Balkana u EU, koji bi trebalo da bude usvojena 6. oktobra u Kranju, javlja Rojters.

Prema informacijama koje su dobili od nekoliko diplomatskih izvora, zemlje poput Danske, Holandije i Francuske boje se ponavljanja negativnih iskustava u EU nakon preuranjenog primanja Rumunije i Bugarske, a boje se i priliva jeftine radne snage, koja izaziva populizam i antievropsko raspoloženje, kao što se desilo u Velikoj Britaniji prilikom Brexita.

“Čak i ako dođe do usaglašavanja jezika rezolucije, negativni efekti mogli bi paralisati plan EU da stvori mrežu prijatelja od Ukrajine do Tunisa, kojima bi ponudili bliže veze, trgovinu i pomoć. Umjesto toga, Kina i Rusija sve više jačaju svoj uticaj. U januaru Srbija je bila prva evropska zemlja koja je primila pomoć iz Kine usljed kovida”, istaknuto je u ovom članku.

Zbog ovakvog razvoja događaja, kako je naglašeno, EU indirektno izaziva tenzije u ovom regionu koji broji 20 miliona ljudi, a koji sanjaju ulazak u EU. Inače, treba imati na umu da su Evropska komisija i Evropski parlament veoma zainteresovani za proširenje EU na zapadni Balkan, dok je problem u najvišem evropskom tijelu – Evropskom savjetu, u kojem sjede zemlje članice, a odluke se donose jednoglasno.

Trenutno, proces proširenja je u zastoju zbog bugarske blokade Sjeverne Makedonije, koja makedonski početak pregovora uslovljava prihvatanjem bugarske verzije o porijeklu makedonske kulture. Evropski savjet je onda donio odluku da se zaustavi i proces za Albaniju, jer žele da se prvo riješi makedonski problem.

Što se tiče entuzijasta za prijem zapadnog Balkana u EU, u te zemlje spadaju Austrija, Slovenija, Hrvatska, zemlje Višegradske grupe, a za vrijeme mandata Angele Merkel i Njemačka. Austrija i Slovenija se prvenstveno vode ekonomskim i bezbjednosnim pitanjima, dok je Hrvatskoj važno pitanje njihovog naroda u BiH.

Zemlje Višegradske grupe prijemom zapadnog Balkana vjeruju da će dobiti više glasova za njihovu viziju odnosa u EU i vrijednosti u odnosu na zapadni dio EU. Gorljivi zagovornici prijema zapadnog Balkana u EU bili su uticajni Britanci, kojima je prijem ovih zemalja odgovarao jer je njihova vizija EU bila fokusirana na slobodnu ekonomsku zonu, a ne političku unifikaciju, ali se njihovim izlaskom iz EU ovaj argument izgubio.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je budućnost zemalja zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Ona je, odgovarajući na pitanje novinara da li je Brisel odustao od proširenja, kako je to prenio Rojters, rekla da se njena posjeta eksplicitno tiče evropske perspektive zemalja zapadnog Balkana.

“Kao što sam rekla, došla sam da vas podržim i ohrabrim i da kažem da je važno da ostanete na ovom putu… Mi svi radimo na pristupanju, to je težak posao. Nekada nailazimo na prepreke, ali najvažnije je da pokažemo da se držimo trasiranog smjera. Naša poruka je: Želimo vas u Evropskoj uniji”, rekla je Fon der Lajenova.

Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba i dobar poznavalac evropskih pitanja, kaže da nije iznenađen ovim stavom te da je on prisutan više od deset godina.

“Oni će za ovo okriviti zapadni Balkan, jer ne provodi reforme, ali krivice definitivno ima i na njihovoj strani, jer se našim regionom odavno bave nižerangirane diplomate iz zemalja EU”, smatra on.

Kako ističe, u Srbiji 80 odsto privrede je vezano za EU, ali 80 odsto uticaja pripada Rusiji, a ne EU.

“Moguće je da do samita dođe do nekog kompromisa koji će biti usaglašen među njima, ali faktički vrata su već zatvorena”, smatra on. Jedan hrvatski diplomata s kojim smo razgovarali nam je rekao da je šteta što u EU nije bilo više razumijevanja za inicijativu koju su iznijeli Davor Štir, hrvatski ministar spoljnih poslova, i Tonino Picula, poslanik u Evropskom parlamentu.

On pak ne vjeruje da se radi o kraju procesa proširenja te je uvjeren da će on biti nastavljen, mada usporeno.