Farmeri traže carine i takse, klaonice kupuju jeftino meso iz uvoza
Uvoz mesa u BiH obara rekorde. Za šest godina uvoz svinjetine skočio je skoro 70 odsto. Raste i uvoz junetine, i farmeri su zabrinuti. Domaći svinjari kažu da situacija nije bila gora i da će, ako se uvoz ne zaustavi, i preostali zatvoriti obore.
Prema Spoljnotrgovinskoj komori, 2019. uvezeno je oko 15 miliona kilograma svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa, a lani 25,3 miliona kilograma. Do prije tri-četiri godine domaća proizvodnja pokrivala je oko 30 odsto potreba, sada tek 15–20 odsto.
Kilogram tovljenika u Srpskoj trenutno je oko 3,3 KM, a kilogram svinjske plećke na akcijama u marketima 3,5 KM. Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Srpske Mišo Maljčić kaže za Srpska Info da su dotjerani do ivice opstanka, a da ih država ne čuje. Godinama traže zaštitne mjere, bez rezultata.
Naglašava da je van pameti što je cijena kilograma mesa iz uvoza skoro ista kao kilogram žive vage domaćih tovljenika. „Ovdje nešto debelo ne štima. Cijena tovljenika je zabrinjavajuće niska, a mi nikada nismo bili ovako nekonkurentni.“ Više puta je rekao da je BiH praktično „kanta za smeće“ za Evropu.
„U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu da budu opasni po zdravlje ljudi. Takođe, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Evropi daju kućnim ljubimcima.“
Lošu godinu za kukuruz dodatno komplikuje stvar. Dio prinosa stradao je zbog suše, sirovina poskupljuje, a jeftino meso i skupa stočna hrana ne idu zajedno. Pad proizvodnje u EU, kaže, direktno udara i BiH, sve zavisniju od uvoza. Mnogi zbog gubitaka napuštaju selo. „Niko nema taj luksuz da radi sa gubicima. Zato ne čudi što iz godine u godinu bilježimo sve manju proizvodnju, a bojim se da će u budućnosti biti gore.“
Republički zavod za statistiku bilježi da je stočni fond u Srpskoj 2029. brojao oko 515.000 svinja, a lani tek 357.000 — pad za skoro trećinu.
Isto tišti uzgajivače junadi. Marketi kilogram telećih rebara iz uvoza prodaju 14–15 KM, a kilogram žive vage lošije teladi oko 15 KM. Farmeri pitaju kakvo je to evropsko meso kad je cijena u ravni sa živom vagom. Kilogram žive vage teladi ide 15–17 KM, uvozna teletina oko 15 KM. Klaonice, poručuju, radije uzimaju jeftino meso, a domaću robu teško je prodati, pa ljudi odustaju od uzgoja.
Farmeri iz BiH više puta su od državnog nivoa tražili carinu od 10 odsto na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.
