Građani ogorčeni, vlasti ćute, a na tržištu haos

“Lopovi“,“Staro gorivo nabavljeno po nižim cijenama prodaju po visokim”, “Čim je prva bomba pala podigli su cijene”, “Kad cijene padaju imaju zalihe, a kad poskupi na berzi isti dan dižu cijene” – samo su neki od komentara koji se ovih dana mogu pročitati ispod vijesti o novom poskupljenju goriva.

Tokom prethodnih sedam dana u Republici Srpskoj gorivo je poskupilo za oko 40 feninga po litru, a cijene se trenutno razlikuju bukvalno od regije do regije, grada do grada, pa čak i od pumpe do pumpe.

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, Đorđe Savić, najavio je da će, prema svim pokazateljima, cijene goriva nastaviti da rastu.

Prema njegovim riječima, prodaja goriva na benzinskim pumpama povećana je čak dva do tri puta, zbog čega su prethodne zalihe brzo potrošene, što objašnjava zašto je do poskupljenja došlo vrlo brzo nakon početka sukoba na Bliskom istoku. Savić navodi da je situacija drugačija kada cijene padaju, jer se tada prodaju uobičajene količine goriva, pa je potrebno više vremena da se rasproda gorivo nabavljeno po višim cijenama.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se upravo na cijenama goriva najviše vidi haotična situacija na tržištu.

– U slučaju nafte i naftnih derivata to je posebno izraženo, ali slična situacija postoji i na tržištu drugih roba i usluga. Haos vlada našim tržištem i ne postoji adekvatna regulativa da se to spriječi – kaže Stanić.

On objašnjava da su marže kod goriva propisane, ali da se konačna cijena formira kroz više faza u lancu snabdijevanja.

– Procedure su propisane, ali postoji velika mogućnost da se izvan sistema naprave rješenja, jer imamo dio maloprodavaca koji u tom lancu imaju i preradu nafte i dopremu iz svojih rafinerija. Mjere ne mogu dati rezultat ako se samo koncentrišemo na maloprodajnu cijenu derivata, jer je to krajnji rezultat – objašnjava Stanić.

Dodaje da se cijena formira kroz više faza u lancu nabavke, gdje svaki učesnik može dodati svoj procenat.

– Maloprodavac uvijek može da pokaže da je njegova nabavna cijena veća od tržišne koristeći sistem između snabdjevača i krajnjeg maloprodavca. Tu nastaju problemi i zato imamo veliku neujednačenost maloprodajnih cijena goriva – kaže Stanić.

Prema njegovim riječima, inspekcija ima ograničen prostor za djelovanje.

– Inspekcija može na terenu da provjeri da li je nabavna cijena na jednoj pumpi veća u odnosu na drugu, ali često ne može kontrolisati rafinerijsku cijenu ili cijenu po kojoj se gorivo nabavlja u inostranstvu, jer je riječ o nabavci u susjednim zemljama, poput Hrvatske ili Srbije – kaže on.

Dodaje da razlike u cijenama pokazuju i koliko konkurencija utiče na tržište.

– U Bijeljini je često niža cijena nego u drugim gradovima upravo zbog veće konkurencije. U manjim sredinama gdje ima manje pumpi postoji jača monopolska pozicija – objašnjava Stanić.

On upozorava i da država nema mehanizme da reaguje u ovakvim situacijama.

– Mi nemamo mogućnost da intervenišemo jer nemamo državne rezerve. Maloprodavci takođe imaju male skladišne kapacitete, iako zakoni predviđaju da bi trebalo da imaju određene zalihe nafte i naftnih derivata koje bi ublažile ovakve udare – kaže Stanić.

Zbog toga, dodaje, i najmanji poremećaj na međunarodnom tržištu brzo dovodi do rasta cijena.

– Postoji zloupotreba i neodgovorno ponašanje trgovaca koji su već na samu najavu rasta cijena na svjetskom tržištu primijenili nove cjenovne odnose. Inspekcija, ni po kapacitetu ni po broju ljudi, ne može spriječiti takve pojave – smatra Stanić.

Kao jedno od mogućih rješenja navodi mogućnost privremenog smanjenja ili ukidanja akciza na gorivo.

– Postoji prijedlog da se Savjetu ministara da ovlaštenje da u ovakvim vanrednim uslovima smanji ili čak ukine akcize na mjesec ili dva. To bi bila pravedna i normalna mjera kako bi se spriječili poremećaji na tržištu – kaže Stanić.

Upozorava da će rast cijena goriva pokrenuti lančanu reakciju.

– Potpuno će nastati poremećaj na tržištu svih roba i usluga. Proizvođači će se naći u veoma nezgodnoj situaciji, a do sada nisam primijetio da je bilo koji nivo vlasti zasjedao i predložio mjere kako reagovati u ovakvim situacijama – zaključuje Stanić.