Da li bi ukidanje Republike Srpske, konstitutivnosti naroda i unitarna država bili mjera nivoa demokratije i poštovanja ljudskih prava u BiH? Ako je prema odluci Suda u Strazburu da se svi članovi Predsjedništva i delegati u Domu naroda biraju sa područja cijele BiH to bi značilo to.
Dok apelant Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, pa i većina političkog Sarajeva, aplaudiraju pravnom egzibicionizmu evropskih sudija, zvanična Banjaluka i Mostar upozoravaju da najnovija odluka evropskog pravosuđa kao i nekoliko sličnih ranije, na ovim prostorima ne može biti provedena.
Ono što su mediji u Federaciji objavili prije dva dana, Sud za ljudska prava u Strazburu objelodanio je danas. Da li to samo po sebi govori o ozbiljnosti odluke o, kako navode nedemokratskom izbornom procesu, ali i sudskoj instituciji, koja ju je donijela, nije teško zaključiti. S druge strane apelant, savjetnik Željka Komšića, po potrebi Bosanac i Hercegovac, Srbin i Hrvat, smatra da je pravda zadovoljena i da su u Strazburu potvrdili da sve članove Predsjedništva i delegate Doma naroda treba da biraju birači iz cijele BiH.
– Јa sam Bosanac i Hercegovac, a to nije isto što i etnička pripadnost. Oni koji ne znaju razliku, to je njihova stvar, Ni u jednom zemlji na svijetu to nije isto. Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda, kako piše u Ustavu. Јer, kako je to Sud utvrdio ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama vlasti – rekao je Kovačević.
I u tom grmu leži zec. Kovačević, pa i Evropski sud bi da izbrišu konstitutivnost naroda, i time sruše Ustav koji je zaustavio rat na ovim prostorima. Ne pitaju se ni da li je ovakva odluka realna i provodiva. Kritike stižu iz akademske zajednice u Srpskoj.
– Evropski sud nema pravo da kaže “slušajte vi ćete u BiH imati sad jednu izbornu jedinicu za Dom naroda”. I u tome jeste samovolja, proizvoljnost i teško kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima – istakao je profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.Play Video
Zagovaranje principa jedan čovjek – jedan glas u pluralnom društvu BiH je totalitarna ideologija koja ne prepoznaje različitosti, posebnosti i zastupanje tih posebnosti kao politički legalan i legitiman proces. Dodatno taj princip pospješuje i otvara sukobe, suprotno je biću pluralnog društva, nije mehanizam opstanka već nestanka, dovodi do dominacije jednih u odnosu na druge, neodrživ je, opasan, politički, sociološki i ukupno društveno je nemoguć, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
Za to čini se mnogo ne mare sudije u Strazburu, već presuđuju po automatizmu pozivajući se na tzv. Protokol 12 u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava, koji nije potpisao ni veliki broj članica EU, ali jeste BiH 2002. godine zahvaljujući autogolu tadašnje vlasti koja je predstavljala Republiku Srpsku.
Da li na ovaj način stranci i političko Sarajevo na mala vrata žele progurati neke nove Komšiće?
– Ako pogledate da je podnosilac koji je bio u tom procesu Bosanac i Hercegovac, a nekad je govorio da je Srbin , pa onda Hrvat onda vam je potpuno jasno o kakvoj ujdurmi i zavjeru ovdje zapravo radi – naveo je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.
A nije ovo samo udar na Republiku Srpsku. Toga su svjesni i Hrvati u BiH i zato su sve kritike usmjerili protiv ovakve odluke. Pored brojnih neprovodivih unazad prije deceniju i poput Sejdić i Finci, Zornić , Pilav, Pudarić, novi reciklirani dokument još je jedan korak unazad u odnosima u BiH. Apsurdno ili ne, i putu ka Evropskoj uniji.
– Oni koji izazivaju građansku državu ovdje i kroz neku presudu vide za to prostor vrlo jasno poručujemo dok god u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, hrvatski klub u Domu naroda to će svjedočiti o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda i legitimnom predstavljanju tog naroda – istakao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Otvara se pitanje da li je ovo udar Evrope na dogovor Trojke i HDZ-a o Izbornom zakonu. Iste Evrope koja daje obećanja uz uslove na evropskom putu. Simtomatično, da čim se u BiH postigne nekakav dogovor, uslijedi hladan tuš. Neki u sudskoj odluci pepoznaju i rukopis.
– Ono što jeste sporno u cijeloj toj priči jeste da u presudi se može prepoznati rukopis Farisa Vehabovića velikobošnjačkog lobiste koji nažalost dvije godine nakon što mu je istekao mandat i dalje Vijeću suda koje je donijelo ovu odluku. Radi se o klasičnom sukobu interesa i institucije u BiH što bi trebalo najmanje da urade jeste ga razriješe te pozicije – rekao je novinar Zoran Krešić.
A među sedam sudija sjedila je i Austrijanka Gabrijela Štadlmajer , predsjednica sudskog vijeća. Ona je imala izdvojeno mišljenje i nije podržala presudu. Da li upravo iz tog razloga što njena zemlja nije potpisnica Protokola 12 o ljudskim pravima?
Pravnik Ognjen Tadić primjećuje da u odluci Suda u Strazburu, Brčko kvalifikuju kao kondominijum, što i jeste. Interesantno da se upravo tom nazivu protivi OHR.
Na Evropski sud ljuta je i britanska ministarka unutrašnjih poslova, ne zbog BiH, već migranata zbog čega predlaže da njena zemlja napusti, kako kaže, ovaj politizovani sud.
