Južna interkonekcija pod znakom pitanja: Američke banke se povukle iz finansiranja projekta

Američko finansiranje projekata kompanije AAFS Infrastructure and Energy u BiH, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 2,3 milijarde dolara, dovedeno je u pitanje nakon što su se dvije američke razvojne banke ogradile od planiranog finansiranja. Među projektima koji bi mogli biti pogođeni ovom situacijom nalazi se i Južna interkonekcija, gasovod koji bi BiH preko Hrvatske povezao sa evropskom gasnom mrežom.
Prema pisanju Bloomberga, Izvozno-uvozna banka SAD (EXIM) i Američka korporacija za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) ranije su bile navedene kao glavni investitori u projekte kompanije AAFS Infrastructure and Energy. Međutim, iz ovih institucija sada stižu drugačije poruke.
Portparol EXIM-a naveo je da banka „u ovom trenutku nije odobrila niti se obavezala na bilo kakvo finansiranje ove kompanije“, dok je izvor upoznat sa situacijom za Bloomberg rekao da projekat u DFC-u ne ide dalje.
Kompaniju AAFS vode Džesi Binol, bivši advokat američkog predsjednika Donalda Trampa, i Džozef Flin, brat Majkla Flina, nekadašnjeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Bekan: Osigurano do 450 miliona evra
Amer Bekan, prvi čovjek AAFS-a u BiH, potvrdio je za Bloomberg da su razgovori sa EXIM-om zaustavljeni. Ipak, istakao je da kompanija ne odustaje od planiranih investicija i da trenutno pregovara sa drugim potencijalnim finansijerima.
Prema njegovim riječima, za gasovod je osigurano do 450 miliona evra, a očekuje da bi AAFS uskoro mogao potpisati ugovor sa Vladom Federacije BiH, entiteta na čijoj teritoriji bi se izvodili radovi.
„Projekti se nastavljaju“, poručio je Bekan.
Kako prenosi Klix.ba, kompanija je tako, uprkos zaustavljanju razgovora sa jednom od ranije najavljenih američkih finansijskih institucija, nastavila potragu za alternativnim izvorima novca.
Gasovod, elektrane, aerodromi i data-centar
AAFS je osnovan prije godinu dana, a u aprilu je najavio investicioni paket vrijedan 1,5 milijardi evra. Plan je obuhvatao izgradnju gasovoda Južna interkonekcija, tri gasne elektrane, kao i proširenje i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.
Investicioni plan dodatno je proširen u avgustu, kada je najavljena izgradnja data-centra snage 100 megavata sa pratećom infrastrukturom u Mostaru, čija je vrijednost procijenjena na oko 530 miliona evra. Time je ukupna planirana vrijednost investicija premašila dvije milijarde evra.
Južna interkonekcija jedan je od najznačajnijih energetskih projekata za BiH, jer bi omogućila povezivanje domaćeg gasnog sistema sa evropskom gasnom mrežom preko Hrvatske. Realizacijom ovog projekta BiH bi dobila alternativni pravac snabdijevanja prirodnim gasom, čime bi se okončala potpuna zavisnost od ruskog gasa.
Američki ministar energetike Kris Rajt predstavio je u aprilu ovaj projekat kao dio Trampove inicijative „Gasovod mira“ (Peace Pipeline), čiji je cilj povećanje izvoza američke nafte i gasa u Evropu.
Američke diplomate u Sarajevu ranije su pozdravile političko odobravanje projekta u BiH, ocjenjujući ga kao značajan korak za energetsku bezbjednost zemlje.
Iako su se američke razvojne banke ogradile od ranije najavljenog finansiranja, iz AAFS-a poručuju da projekti nisu zaustavljeni i da kompanija nastavlja pregovore sa drugim investitorima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje na koji način će biti obezbijeđena sredstva za realizaciju svih najavljenih investicija.


