• Milijarda tamo, milijarda ovamo, i uskoro bude riječ o pravom novcu – jedna je od fraza sa vrhunca Hladnog rata koje su se ugradile u američki politički jezik.

Dakle, kada su predsjednik Džo Bajden, ministar odbrane Lojd Ostin i predsjedavajući Združenog generalštaba Mark Mili istovremeno najavili još milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini, nametnulo se pitanje da li su potrebe i želje Ukrajine i njenog predsjednika Volodimira Zelenskog možda blizu tačke u kojoj prevazilaze sposobnost Zapada da odgovori na njih.

Saopštenje nije moglo da dođe u povoljnijem trenutku, dan uoči dolaska lidera tri ključne evropske zemlje u Кijev. Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Mario Dragi bili su u prvoj posjeti prestonici od početka rata, pridruživši se rumunskom predsjedniku Кlausu Lohanisu, koji je doputovao odvojeno.

Na konferenciji za novinare poslije sastanaka lidera sa Zelenskim, Makron je rekao “možete da računate na nas”, pošto su lideri EU potvrdili svoju podršku proglašenju Ukrajine za kandidata za članstvo u bloku.

Evropska komisija bi trebalo da u petak da svoje mišljenje o tome da li Ukrajinu, a možda i Moldaviju, treba smatrati kandidatkinjama za članstvo u EU, što će biti ratifikovano na samitu Evropskog savjeta sledeće nedelje.

U međuvremenu, retorika iz Кijeva počinje da zvuči kao da su na granici očaja. Prije dolaska zapadnoevropskih lidera, glavni vojni savetnik Zelenskog Aleksij Arestovič rekao je njemačkom listu Bild da je zabrinut da će EU trojka sa sobom donijeti zahtjeve za predaju.

Već su se viđali neki nagoveštaji da istrajnost ima svoje granice u izjavama Makrona i njegovih saradnika. Viši Makronov pomoćnik je ove nedelje rekao da su izjave francuskog predsjednika da će “ukrajinski predsjednik morati da pregovara sa Rusijom” izvučene iz konteksta. Pomoćnik je insistirao da je Makron misli onaj period “nakon što Ukrajina vojno pobijedi”.

Ipak, francuski lider je bio prilično uporan u tome da ne želi da “ponizi” Putina – što je dovelo do naslova u Mondu koji je Makrona označio kao “nevoljnog saveznika Ukrajinaca”.

Pitanje je kada će birači u Evropi i Americi, suočeni sa rastućim troškovima struje i inflacijom izazvanom sankcijama protiv Rusije, mogli da izgube apetit za rat kome se ne nazire kraj, sa potrebama koje se samo povećavaju kako obe strane idu ka zamrznutom sukobu. Zelenski je već neko vrijeme govorio da Ukrajina neće odustati od teritorije u zamjenu za prekid vatre, piše CNN.

Strah od rata bez kraja i troškova za Zapad posebno je akutan u Francuskoj, gdje se Makron suočava sa teškim parlamentarnim izborima u nedelju. Problem je u tome što bi, posebno i najhitnije za Evropljane, cijena ovog rata mogla u ne tako dalekoj budućnosti da nadmaši volju Evrope i Amerike da je plaćaju.

Sada se priča da njemačka vojna oprema – od velikih samohodnih haubica do višestrukih raketnih sistema i štitova protivvazdušne odbrane – možda neće biti isporučena do jeseni. Intervju Bilda sa pomoćnikom Zelenskog nosio je veliki boldovan naslov: “Ovo oružje iz Njemačke nam treba SADA”. Druge zemlje, takođe, sporo reaguju.

Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar rekla je nedavno da je isporučeno samo 10 odsto naoružanja potrebnog njenoj zemlji. A Zelenski je rekao da ruska artiljerija nadmašuje ukrajinsku sa 10-1.

Ako Evropa počne da se povlači, to bi moglo ostaviti Ameriku kao jedini resurs Ukrajine. A u toj zemlji rat u Ukrajini već neko vrijeme izmiče sa radara. Prvi put od početka rata Ukrajina više nije među pet najtraženijih tema, piše CNN.

Sve ovo čini nekoliko značajnih sastanaka koji će se održati ovog mjeseca posebno kritičnim. Evropski savjet će se 23. i 24. juna sastati u Briselu kako bi odgovorio na molbu Ukrajine za formalni status kandidata, što je prvi korak ka punopravnom članstvu u EU. Pošto takva odluka zahtjeva jednoglasnost svih 27 članica, još uvijek postoji mogućnost da će se neke skeptične zemlje usprotiviti kandidaturu – posebno Danska i Portugal, piše Blic.

Nedelju dana nakon toga je samit NATO u Madridu gdje se očekuje povećanje podrške Ukrajini. Pritisak će biti posebno visok nakon potpune podrške koju je kineski predsjednik Si Đinping dao Putinu u četvrtak, obećavajući da će nedvosmisleno podržati “suverenitet i bezbjednost Rusije”.