Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma po hitnom postupku će se u utorak, 31. maja naći na dnevnom redu redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
Zakon istog naziva već je jednom bio usvojen, i to 15. septembra prošle godine, na Dan nacionalnog jedinstva, slobode i zastave Republike Srpske i Srbije, ali nikada nije stupio na snagu. Dva mjeseca nakon usvajanja oboren je na Ustavnom sudu Republike Srpske, jer je utvrđeno da je nekim odredbama povrijeđen vitalni nacionalni interes hrvatskog i bošnjačkog naroda. Klubovi ta dva naroda u Vijeću naroda Republike Srpske prethodno su istakli da se zakonom jezik i pismo srpskog naroda favorizuje u odnosu na jezike i pisma druga dva konstitutivna naroda u Republici Srpskoj.

Vlada Republike Srpske je, uvažavajući stav Ustavnog suda, u novom tekstu zakona izostavila dio kojim su organizatori kulturnih i drugih manifestacija koje se finansiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava obavezni da imaju logo i naziv manifestacije ispisan na ćiriličkom pismu, odnosno da uz latinični u tim slučajevima moraju da imaju logo i naziv i na ćirilici. Takođe, izbačene su kazne za nepoštovanje te zakonske odredbe.

Tako ovog puta zakon, koji će se krajem maja naći pred poslanicima, ima samo jedan član manje, pa sve ostalo što se teksta tiče faktički ostaje kao i prije osam mjeseci.

Zakonom se uređuju sistem zaštite, očuvanja i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, odnosno kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

„Jedinstven pristup očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa podrazumijeva obavezu svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da, prilikom korišćenja ćiriličkog pisma u pravnom prometu, koriste standardizovan oblik ćiriličkog pisma, poštujući njegov integritet i štiteći njegovu kulturnu vrijednost“, navodi se u tekstu prijedloga zakona.

Za one koji to ne budu poštovali predviđena je novčana kazna od 1.000 KM do 5.000 KM, a nadzor nad primjenom zakona vrše nadležni inspektori Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Predviđena je i mogućnost poreskih i drugih administrativnih olakšica za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju, odnosno u obavljanju svoje djelatnosti odluče da koriste ćirilično pismo.