Komisija osporila ovlaštenja OHR-a, Sud razmatra ustavnost člana 203a
Član 203a Krivičnog zakona BiH, koji kriminalizuje nepoštovanje odluka visokog predstavnika, biće predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, a pred sudijama će se naći i mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone. Rasprava dolazi u trenutku kada se ponovo otvara pitanje odnosa domaćih institucija i OHR-a, ali i legitimiteta odluka koje su nametane bez parlamentarne procedure.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević nije optimista kada je riječ o mogućnosti da Sud potvrdi stav Komisije. „Ali drugi, puno važniji nivo, da se ocijeni kvalitet takve odluke, takvog zakonskog teksta, takvog jednog opšteg stava, da prvi put doživljavamo nakon 100 godina da se odluka jednog pojedinca štiti krivičnim zakonodavstvom“, rekao je Knežević. On je dodao da je, od pada monarhija, ovo prvi put da se krivičnim zakonodavstvom štiti odluka jednog pojedinca.
Ustavni sud BiH je i ranije zauzimao stav da nije nadležan da preispituje mandat i ovlaštenja visokog predstavnika, niti način njegovog imenovanja. Odluke OHR-a tretirane su kao dio domaćeg zakonodavstva, a predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman to je ponovio u nedavnom intervjuu, uz poziv Narodnoj skupštini Republike Srpske da imenuje sudije iz Republike Srpske.
„Možda bi nedostajuće kolege iz Republike Srpske doprinijele daljnjoj raspravi na ovu temu i možda pokazali da se ambijent u BiH mijenja nabolje, pa da se onda, kao i međunarodnim sudijama, tako i visokom predstavniku, zahvalimo i kažemo – mi ćemo svoje stvari u punom kapacitetu rješavati“, rekao je Ćeman.
Sudije iz Republike Srpske ranije su, prema navodima sagovornika, mogle da izdvajaju mišljenje, dok su sudije iz reda bošnjačkog naroda zajedno sa stranim sudijama donosile odluke o ustavnosti nametnutih zakona. Zbog toga, kako se navodi, za sada nema najava da će Parlament u Banjaluci imenovati nove sudije, iako odluka Ustavnopravne komisije otvara prostor za širu pravnu raspravu.
„Nadam se da će ovaj zaključak dovesti do zakonodavnog pospremanja BiH, da se stave van snage svi akti koje je donio OHR“, rekao je Marko Romić, spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.
Komisija se izjasnila na zahtjev Ustavnog suda, nakon apelacije Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 203a. Predsjedavajući Komisije Albin Muslić rekao je da je postojala mogućnost da se Komisija uopšte ne očituje, ali da je ipak upućen odgovor Sudu.
Političku težinu cijelom slučaju daje i presuda Miloradu Dodiku, koji je osuđen na godinu dana zatvora jer je, prema presudi Suda BiH, prekršio član 203a potpisivanjem ukaza o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH. Taj član nametnuo je 1. jula 2023. godine visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Paralelno s tim, otvoreno je i pitanje produženja mandata sudijama Ustavnog suda nakon navršenih 70 godina života. Mirsad Ćeman je krajem prošle godine napunio 70 godina, dok je procedura izbora novih sudija pokrenuta tek nedavno, uključujući i poziciju sudije Valerije Galić.
Knežević smatra da je ustavna norma prekršena odlukom da sudije mogu nastaviti rad do izbora nasljednika. „Tokom mog mandata dvotrećinska većina odbacila je taj prijedlog“, podsjetio je on, dovodeći u pitanje legitimitet odluka koje su donosile sudije sa isteklim mandatom.
Slične dileme iznosi i pravnik Damir Sakić, koji ukazuje da je trajanje mandata sudija uređeno Ustavom BiH. On smatra da se postavlja pitanje da li je, prije izmjene pravila Suda, bilo neophodno amandmanski mijenjati Ustav u proceduri propisanoj samim Ustavom.
U sjeni tih rasprava ostaje ključno pitanje – da li će Ustavni sud BiH ostati pri dosadašnjoj praksi ili će otvoriti prostor za preispitivanje odnosa domaćeg zakonodavstva i odluka visokog predstavnika. Odluka o članu 203a mogla bi imati šire pravne i političke posljedice, kako za krivično zakonodavstvo, tako i za budući položaj OHR-a u BiH.
