Obračun Borelja i Lavrova za naklonost Afrike naglašava ono što mnogi unutar političkih krugova EU znaju već godinama, ali je malo njih spremno da javno prizna.

Naime, pre nego što je Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, u nedelju sleteo u Afriku objavio je komentar u kom je za preteću globalnu prehrambenu krizu okrivio Zapad. Brojni mediji u Africi preneli su taj članak, a hiljade ga je delilo na Fejsbuku.

Šta je u to isto vreme radio Žosep Borelj, šef diplomatije EU zadužen za zauzdavanje ruskih diplomatskih nasrtaja? Prema podacima koje navodi Politiko, Borelj je bio potpuni duh, kompletno nevidljiv na društvenim mrežama, u medijima, utopljen u talasu izveštavanja o Lavrovu.

U bici dezinformacija između Rusije i EU-a, Evropa je debelo nadmašena, poražena i ne barata ni s približno dovoljno resursa za borbu protiv sofisticiranog propagandnog kremaljskog stroja koji kombinuje državne medije, lepezu diplomata širom sveta i podzemne alate kojima afirmiše ruske političke ambicije na sve četiri strane sveta, prenosi Jutarnji list.

Uprkos opsežnim sankcijama protiv ruskih državnih medija (Raša tudeja i Sputnjika u Evropi), mediji naklonjeni Kremlju i dalje dopiru do desetina miliona ljudi široms veta sa otvoreno proruskom porukom.

Blok od 27 evropskih zemalja, s druge strane, za sada ne pronalazi nikakav odgovor na rusku propagandu, često se isključivo oslanjajući na staložena saopštenja za štampu i sterilne fotografije, ocenjuje Politiko.

U svakom slučaju sposobnost Rusije da plasira svoje informacije na globalnom nivou, dok EU promatra sa strane, nije bio inicijalni plan Brisela onda kada su evropske birokrate, početkom rata u Ukrajini, udarili na proruske medije.

“Živimo u potpuno novom dobu”, kaže za Politiko jedan od evropskih zvaničnika koji je želeo da ostane anoniman, dodajući da je to kao da u rat Brisel umesto teške artiljerije nosi nož.

Dalje se navodi sa službena evropska jedinica koja se bori protiv ruskih dezinformacija zove se Ist Stratkom, kao I da je smeštena pod ingerencijom diplomatske službe EU i ima godišnji budžet od nekoliko miliona evra – u poređenju s gotovo neograničenim resursima ruskih državnih medija.

S druge strane, uprkos svim mogućim sankcijama EU, Raša tudej nastavlja da razvija svoju taktiku, uključujući kontinuirano stvaranje novih stranica na nemačkom, francuskom, španskom i engleskom jeziku.