Linta: progon 150.000 Srba iz zapadne Krajine jedna od najvećih katastrofa devedesetih

Progon 150.000 Srba iz 13 zapadnokrajiških opština i više od 2.000 ubijenih, koji se desio prije 31 godine, predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao veliki zločin i jednu od najvećih katastrofa srpskog naroda devedesetih.
Po razmjerama i posljedicama, naveo je, taj zločin jednako je tragičan kao i onaj nad Srbima iz Gornje Krajine u akciji „Oluja“.
„U zločinačkim akcijama hrvatskih i muslimanskih snaga Maestral, Sana 95 i Јužni potez od 12. septembra do 10. oktobra 1995. godine srpski narod je doživio etničko čišćenje i masovne zločine na području 11 zapadnokrajiških opština Šipovo, Drvar, Donji Vakuf, Јajce, Petrovac, Ključ, Krupa na Uni, Ripač, Kupres, Mrkonjić Grad i Sanski Most“, podsjetio je Linta, javlja RTRS.
Krajem jula 1995. hrvatske snage su u akciji „Ljeto 95“ zauzele Grahovo i Glamoč, a srpski narod je i tamo doživio stradanje i progon, saopštio je Savez Srba iz regiona.
„Na području zapadne Krajine registrovano je 13 logora i 21 masovna grobnica od koje su najveće u Mrkonjić Gradu, gdje je ubijen 181 srpski borac i civil i u mjestu Kamen kod Glamoča, gdje je ubijeno 108 srpskih boraca i civil“, istakao je Linta.
Jedan od najtežih zločina, dodao je, desio se 13. septembra 1995. u Bravnicama kod Jajca, kada su pripadnici Hrvatske vojske ubili 81 srpskog civila, uglavnom žena, djece i staraca.
„Tragična je činjenica da niko nije odgovorao za masovne i svirepe zločine nad Srbima u 13 zapadnokrajiških opština, iako su poznati nalogodavci i počinici“, poručio je.
Tokom i nakon agresije, prema njegovim riječima, izvršena je organizovana pljačka srpskih kuća, stanova, škola i fabrika i sistematsko uništavanje imovine i komunalne infrastrukture.
Linta je ocijenio da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ima obavezu da pokrene istrage i, gdje postoje dokazi, podigne optužnice. Srbija, dodao je, mora sistematski da se bori za istinu o stradanju Srba i da osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, kako bi se sačuvalo sjećanje na ubijene i prognane i to stradanje predstavilo domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Vlada Srbije, smatra, treba još više da pomogne preostalim Srbima u zapadnoj Krajini, koji su u teškoj situaciji.
„Potrebno je preduzeti konkretne mjere i aktivnosti vezano za obnovu putne infrastrukture i kuća, rješavanje pitanja struje i vode, poboljšanje zdravstvene zaštite, obezbeđivanje školovanja srpske djece na srpskom jeziku i projekte u oblasti poljoprivrede, stočarstva, zanatstva i otvaranje malih pogona“, zaključio je Linta.


