Društvo

Ljekar sa VMA upozorio: Stres i neizvjesnost najviše pogađaju želudac

Ljekar sa VMA upozorio: Stres i neizvjesnost najviše pogađaju želudac

Stres, stalna zabrinutost i neizvjesnost mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe, a među organima koji posebno osjećaju posljedice dugotrajne izloženosti stresu nalazi se i želudac. Problemi se mogu manifestovati kroz različite smetnje probavnog sistema, ali i glavobolje, lupanje srca i povišen krvni pritisak.

O tome kako psihičko opterećenje utiče na organizam govorio je profesor dr Milan Jovanović, načelnik Centra hitne pomoći na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA). On je objasnio da se kod ljudi koji dugo potiskuju probleme i ne uspijevaju da pronađu rješenje za ono što ih muči mogu javiti različite tegobe, uključujući iritabilni kolon i grčeve mišića.

Kako prenose Nezavisne, profesor je posebno ukazao na to da neizvjesnost može biti teža za čovjeka od suočavanja sa lošom viješću, jer u takvim okolnostima organizam ostaje u stanju stalne napetosti.

„Opšte je poznato da čovjeku mnogo više škodi neizvjesnost nego loša vijest“, objasnio je Jovanović.

Hormoni stresa utiču na cijeli organizam

Kada osoba duže vrijeme živi u strahu i neizvjesnosti, organizam može ostati u stanju pojačane pripravnosti, poznatom kao reakcija „bori se ili bježi“. U takvim okolnostima dolazi do povećanog lučenja hormona stresa, uključujući kortizol, što se vremenom može odraziti na različite sisteme u tijelu.

Profesor Jovanović upozorava da dugotrajno povišene vrijednosti hormona stresa mogu doprinijeti slabljenju imunog sistema, problemima sa varenjem, promjenama na koži, ali i povećanju krvnog pritiska.

Za razliku od jednokratnog stresnog događaja, kod kojeg se organizam postepeno prilagođava novonastaloj situaciji, neprekidna neizvjesnost održava osjećaj ugroženosti i svakodnevnu napetost.

Ne potiskujte probleme koji vas opterećuju

Govoreći o tome kako se suočiti sa ovakvim stanjem, Jovanović savjetuje da ljudi najprije prepoznaju šta je izvor njihove zabrinutosti i procijene da li na to mogu uticati.

Ukoliko postoji mogućnost da se problem riješi, potrebno je preduzeti konkretne korake. Ako okolnosti nisu pod kontrolom pojedinca, važno je prihvatiti ono što se ne može promijeniti i ne dozvoliti da strah i neizvjesnost neprekidno opterećuju svakodnevni život.

Profesor je poručio da potiskivanje problema i konstantno vraćanje na ono što nas plaši mogu dodatno opteretiti organizam, zbog čega je važno pronaći način da se čovjek suoči sa svojim brigama.

Izvor:Nezavisne