“Može li se Republika Srpska otcijepiti bez dogovora sa Bošnjacima i Hrvatima”

Povratak iz Izraela Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, iskoristio je da opet otvoreno govori o nemogućem opstanku Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, te je ponovo, po ko zna koji put, najavio da je neophodno da se Srpska otcijepi od BiH i postane nezavisna država.

Lider najveće stranke u Republici Srpskoj i partije koja je na vlasti na nivou BiH, najavio je i da će nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ove sedmice saopštiti dalje planove, a otkrio je da će jedan od njih biti da se u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatra izborni zakon Republike Srpske, što je takođe priča koja se ponavlja.

Dodik najavljuje otcjepljenje više od deceniju
Dodikova priča o otcjepljenju Republike Srpske od BiH bezmalo traje deceniju i po, a konkretnije obrise dobija od 2011. godine, kada je Dodik kazao da “nije spreman da priča o odustajanju od referenduma”.

Narednih godina, najčešće u onim izbornim, Dodik je proklamovao stavove koje zastupa do danas, a to je da bi za BiH najbolje bilo da se dogovori mirni razilazak, da će referendum o nezavisnosti sigurno biti održan i da će Republika Srpska biti samostalna.

Najpoznatija rečenica je svakako “Goodbye BiH, welcome RSexit” izgovorena na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 17. februara 2020. godine.

Dodik u prethodnim godinama poziva na povratak izvornom Dejtonu, a sve ove priče, ocjenjuju sagovornici “Nezavisnih novina”, imaju cilj borbu za glasove u izbornom periodu, jačanje svoje pozicije na nivou BiH i regije.

Grmuša: Recept za neuspjeh
Na pitanje koliko je realna Dodikova priča o nezavisnosti, Milko Grmuša, pravnik iz Banjaluke, odgovara da sve i ako bismo zaista uzeli da te najave imaju uporište, imale bi smisla samo ako se to radi u dogovoru sa Bošnjacima. U suprotnom…

“Ključni je problem što mi, i da proglasimo nezavisnost i da je priznaju sve članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), tom činjenicom ne bismo se preselili ni u Norvešku, niti u Afriku, Aziju, Singapur ili Južnu Ameriku, nego bismo ostali gdje jesmo. Što znači, imali bismo oko sebe ljude, Bošnjake, vjerovatno Hrvate, ko zna koga sve koji bi nam bili u direktnom neprijateljskom okruženju. To bi napravilo mini-potres kao što je bilo devedesetih godina. Pitaj boga oca koliko bi nam trebalo vojske da zaštitimo granice, koliko bi naše ekonomije automatski prešlo u ratnu ekonomiju, pitanje je da li imamo ljudstvo koje može da popuni toliku vojsku”, upozorava Grmuša.

Jasno je, nastavlja, da Dodik nema saglasnost bošnjačke strane za priču koju plasira.

“Ne da je nema, nego je ta priča za Bošnjake crvena linija svih crvenih linija. Ne vidim kako bilo ko sa relevantnim istorijskim iskustvom, a znam da se gospodin Dodik na njega često poziva, može misliti da je na Balkanu dugoročno moguće napraviti uspjeh za jednu naciju uz direktno protivljenje drugih komšijskih nacija, taman da ta prva nacija ne znam kakvu svjetsku podršku ima. A to je sve bilo obrnuto i dešavalo se prije 30 godina nekim našim tadašnjim oponentima na Balkanu i ni oni se nisu usrećili”, ističe Grmuša.

Naglašava da se pod hitno, ako je ostalo imalo razuma na ovim prostorima, mora otvoriti unutrašnji dijalog i u BiH i u regiji u smislu kako ćemo jedni sa drugima, a ne otvarati ga na drugim mjestima po principu “kako ćemo jedni protiv drugih”.

“To je recept za neuspjeh. Velike sile manipulišu malima zbog svojih interesa. Mislim da je sistemski i strukturno ta postavka da mi uz bilo čiju podršku možemo ovdje nekoga dovesti u problem na domaćem terenu pogrešna. Nisam pristalica toga i smatram da potpuno drugačije moramo redefinisati odnose prihvatajući argumentaciju i gospodina Dodika, dijelom i vlasti u Republici Srpskoj o potrebi da se restrukturiše međunarodni intervencionizam u BiH, da se promijeni način funkcionisanja Ustavnog suda BiH. To su sve argumenti na mjestu, ali mi to ne možemo uraditi bez Bošnjaka i Hrvata, i ko god misli da možemo, po meni, taj ne vidi baš to dobro do kraja”, zaključio je Grmuša za “Nezavisne”.

Podgrijavanje emocija građana
Tema nezavisnosti Republike Srpske jako je popularna u narodu, donosi lake političke poene i to vlast u Srpskoj jako dobro zna, kažu dalje sagovornici “Nezavisnih”.

Mirko Matić, politikolog, ističe da čak i u ovako izmijenjenoj geopolitičkoj slici svijeta nezavisnost Republike Srpske nije izvjesna.

“I to svi znamo. Nama su potrebni pouzdani saveznici i unutrašnji kapaciteti koji ne postoje u ovom trenutku. Umesto što se ova tema zloupotrebljava i pompezno najavljuje, verujem da je rešenje da se u tišini jačaju demografski, ekonomski i demokratski potencijali kao i veze sa Srbijom i drugim zemljama. Kada se istinski budemo fokusirali na ove tačke, ostvariće nam se sve ono što sanjamo decenijama”, kaže Matić za “Nezavisne”.

Nadovezujući se na rečeno, Mladen Bubonjić, komunikolog, navodi da je priča o otcjepljenju uvijek bila za unutrašnju upotrebu.

“S jedne strane, nastoji se zadržati oreol nacionalnog zaštitnika podgrijavajući nacionalističke emocije, a s druge, prijetnjama o otcjepljenju želi se ‘političko Sarajevo’ držati u stalnoj neizvjesnosti, što koristi za cjenkanje i ostvarivanje interesa. Nekad je narativ o otcjepljenju bio izraženiji, npr. uoči izbora ili nekih važnijih datuma, ili događaja, poput ukidanja sankcija ili sastanaka sa liderima, dok je većinom bio u drugom planu”, ističe Bubonjić, te dodaje da se dosad pokazalo da izjave koje vode u pravcu ove teme nikada nisu imale posljedice.

Smiljanić: Izbori iza ćoška
Novinarka Ljiljana Smiljanić ne smatra da je odlazak u Izrael, Mađarsku i sada SAD nešto što je osililo Dodika, već da je ključ svega izborna godina, a oktobar je “iza ćoška”.

“Da ne pominjem i 8. februar. Prije nekoliko godina sam u Google upisala tu najavu (otcjepljenje) kao pojam za pretragu i rezultati su pokazali da su izjave, intervjui gdje se to pominje bili u izbornim godinama. Doduše, posljednjih godina i češće. Ne znam da li zaista planira da provede te najave u djelo sada ili kasnije. Znam samo da mi je dosadilo da ih slušam, kao i reakcije na to iz drugog entiteta. Prođoše nam životi slušajući isto, a hrana sve skuplja, cijene stanova i stanarine lete u nebesa. Iz cijele BiH je mnogo ljudi otišlo, a i dalje odlaze. Svi gledaju sebe i svoj interes. Ne bih rekla da je ikome do rata i sukoba. Možda i griješim, ali zaista mislim da su nam cijene hrane i života uopšte mnogo veći problem”, poručila je Smiljanićeva.

Blagojević i Flin podržali Dodika
Rod Blagojević, bivši guverner američke savezne države Ilinois, komentarisao je putem mreže X Dodikove izjave nakon povratka iz Izraela, navodeći da je to pitanje od “velike važnosti za stabilnost u Evropi i očuvanje prava na slobodu vjeroispovijesti za hrišćane i Jevreje”.

Blagojevićevu objavu je potom komentarisao i Majk Flin (Mike Flynn), koji je bio Trampov savjetnika, a brat je Džozefa Flina (Joseph Flynn), koji je predsjednik kompanije AAFS koja želi graditi Južnu interkonekciju u FBiH, rekavši da je “potrebno ne samo ponovo razmotriti Dejtonski sporazum, već i čitavu Povelju NATO-a”.

“21. stoljeće suočava se s ogromnim izazovima, a uspostavljanje novih partnerstava te novih ekonomskih i vojnih saveza mora se ozbiljno sagledati. To se mora dogoditi, ili ćemo se suočiti s vremenom velikih posljedica”, napisao je Flin.