Nedostatak vojnog napretka, zajedno sa eskalacijom sukoba Izraela i Hamasa, naveo je neke zapadne lidere da sumnjaju u sposobnost Ukrajine da odnese pobedu.

Na primer, unutar administracije američkog predsednika Džoa Bajdena raste osećaj da bi bolje bilo pritiskati Zelenskog da traži mir, umesto da istrajava u vojnoj kampanji u kojoj nema šanse da pobedi, piše britanski Telegraf.

U međuvremenu, ruski predsednik Vladimir Putin jača svoje napore da povrati vojnu prednost, koristeći snažne prihode od nafte da militarizuje rusku ekonomiju, što je dovelo do značajnog povećanja proizvodnje oružja.

Putin je takođe odobrio povećanje broja ruske vojske za 170.000. On se nada da će mu to pomoći da zauzme ključne strateške ciljeve, kao što je istočni grad Avdijevka u Donbasu, poprište nedavnih teških borbi između ruskih i ukrajinskih snaga.

Ideja da će, skoro dve godine nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ruska vojska i dalje biti sposobna za borbu, delovala je nezamislivo pre samo nekoliko meseci. Iako je i dalje malo verovatno da će Putin uspeti da ispuni svoj cilj osvajanja cele Ukrajine i uspostavljanja marionetskog režima u Кijevu, svaki ishod u kome će Kremlj da zadrži deo ukrajinske teritorije biće pozdravljen kao pobeda.

Takav ishod bi predstavljao značajan izazov za NATO, jer bi njegova sposobnost da se odupre ruskoj agresiji bila dovedena u pitanje nakon velike vojne podrške koju je dala Ukrajini. To bi takođe ohrabrilo Putina na dalju agresiju na istočnom krilu NATO-a, ako bi bio uveren da Zapad nema ni resurse ni rešenost da se odupre ekspanzionističkim ciljevima Кremlja, navodi se dalje u tekstu britanskog lista.

Mogućnost da Rusija ugrozi evropsku bezbednost u slučaju da Putin postigne makar i skromne rezultate u Ukrajini, podstakla je vojne stručnjake da otvoreno dovodu u pitanje spremnost NATO-a da se suoči sa takvim izazovom.

Nedavna odbrambena konferencija u Berlinu tretirana je prema scenariju “sudnjeg dana” u kojem Evropa rizikuje da doživi istu sudbinu kao Rimsko carstvo sa Napoleonom, i da bude pregažena u budućem sukobu sa Rusijom zbog nesposobnosti NATO-a da odbrani istočni bok Evrope.

Sonke Najcel, jedan od vodećih nemačkih vojnih istoričara, tvrdi da bi moglo proći 15 godina pre nego što njegova zemlja bude sposobna da se brani od Rusije. Njegovo mišljenje deli Jacek Sievira, šef poljskog Biroa za nacionalnu bezbednost, koji je upozorio da NATO ima samo tri godine da se pripremi za ruski napad na istočnom krilu.

Takođe, odgovor Zapada na sukob nije doveo do bolje saradnje u sferi odbrane. Кomentarišući zastoj u sukobu u Ukrajini, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je požalio na fragmentiranu prirodu evropske odbrambene industrije.
“Nismo u mogućnosti da sarađujemo onoliko blisko koliko bi trebalo”, rekao je on.