U tom sudu, čije je sjedište u Sarajevu, ima devet sudija.
Četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, dok su tri i dalje stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Dva mjesta su upražnjena kada je prvo Mate Tadić, čiji nasljednik bi trebalo da bude izabran u FBiH, lani polovinom avgusta otišao u penziju jer je zagazio u osmu deceniju života, a nedugo zatim, iz istog razloga, Sud je napustio i Miodrag Simović na čije mjesto bi trebalo da dođe stručnjak iz Srpske, a nakon procedure u republičkom parlamentu.
Federalni mediji prenijeli su juče da je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana za 21. juni, a na dnevnom redu je, između ostalog, i glasanje o novom sudiji Ustavnog suda BiH.
Prvorangirani na konkursu koji je doveden do kraja još polovinom prošle godine, od deset kandidata, je Marin Vukoja koji je blizak HDZ-u BiH, ali je, prema ranijim izjavama, prihvatljiv i bošnjačkoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a. Ipak, upućeni s obzirom i na zamjerke tokom konkursne procedure, kažu da će ovo biti i svojevrsni test za vladajuću većinu u FBiH jer se koplja lome i oko toga da li je moguće da se glasa samo o jednom kandidatu ili bi i ostali trebalo da budu na listi koja ide pred poslanike.
Situacija je možda i komplikovanija u Republici Srpskog, imajući u vidu da godinama vlada nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, neustavnog načina rada Ustavnog suda BiH i toga da tu i dalje sjede strane sudije, jer među kolegama u FBiH nema još dovoljne volje za usvajanjem zakona o toj instituciji koji treba da predvidi i zamjenu stranaca domaćim stručnjacima.
Atmosfera je dodatno uzavrela nakon nedavne zajedničke izjave političara iz FBiH u kojoj su naveli da je BiH nadležna za imovinu te da pravosuđe treba procesuirati one koji je knjiže na Republiku Srpsku, pozivajući se i na odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa vlasništvom nad zemljištem.
Tada je kao reakcija na to, između ostalog, u republičkom parlamentu, i to većinom glasova, usvojen zaključak na osnovu kojeg su pozvane srpske sudije da podnesu ostavke u tom sudu sve dok Skupština ne odluči drugačije. To se odnosilo na Zlatka Kneževića kao jedinog predstavnika Srpske u Ustavnom sudu, ali on se nalazi na opravdanom bolovanju.
Zbog tog opravdanog odsustva, iako još nije ispunjen zaključak Skupštine, nije moguće održavati sjednice jer u Ustavnom sudu BiH nema nikoga iz Srpske.
Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske Ilija Tamindžija kratko je potvrdio za “Glas Srpske” da komisija još u ovom mandatu nije razmatrala predmetni konkurs koji je gotovo do kraja doveo prethodni saziv tog republičkog tijela, imajući u vidu da je razgovor sa kandidatima obavljen prije gotovo godinu.
Stručnjaci, s druge strane, tvrde da aktuelni saziv bez problema može da u proceduru uputi listu najuspješnijih kandidata na osnovu već obavljenih intervjua u julu prošle godine, ali da je sada više pitanje političkog trenutka.
“Svima je poznat stav Republike Srpske i ono što godinama traži, počev od zakona koji treba da reguliše rad Ustavnog suda, a što se tiče konkursa nema nikakvih smetnji da aktuelna skupštinska komisija nastavi tamo gdje je stao prethodni saziv. Ipak, jasno je i to da je politika duboko i u ovome”, istakao je sagovornik Glasa.
Na konkurs se, prema ranijim informacijama, prijavilo devet kandidata, a spekulisalo se da Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i bivši sudija koji je podnio ostavku na tu funkciju jer nije htio da sudi po zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik, kao i Ognjen Tadić, koji je dugo godina obavljao brojne političke funkcije imaju najviše šansi.
Pravila
Ustavom BiH je propisano da će sudije u tom sudu biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda te da će služiti do navršenih 70 godina života, osim ukoliko podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH niti bilo koje susjedne države.
