Nepouzdana dokumentacija otežava deminiranje, hiljade kvadratnih kilometara i dalje sumnjivo
U Bosni i Hercegovini još je 775 kvadratnih kilometara teritorije označeno kao opasno ili sumnjivo zbog mogućeg prisustva mina, što predstavlja oko 1,5 odsto ukupne površine zemlje. Iako je od završetka rata prošlo više od tri decenije, pronalaženje i uklanjanje preostalih minsko-eksplozivnih sredstava i dalje je otežano zbog nepouzdane dokumentacije i nepristupačnog terena.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), evidentirana su 8.272 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja minska opasnost uklonjena na područjima obuhvaćenim sa 10.857 zapisnika.
Kako pišu Nezavisne, jedan od najvećih problema je to što za brojna minska polja ne postoje pouzdani podaci o tačnoj lokaciji, obliku i rasporedu mina.
„Nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima znače sve težu identifikaciju preostalih minskih polja, koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima“, navedeno je u izvještaju BHMAC-a.
Dodatnu poteškoću predstavlja protok vremena, zbog kojeg se gube ili postaju nedostupne informacije važne za utvrđivanje sumnjivih površina. Posebno su rizična područja na kojima minska polja nisu jasno obilježena ili postojeća dokumentacija ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
Problem sa neeksplodiranim sredstvima nije specifičan samo za BiH. Slične opasnosti postoje i u drugim evropskim zemljama, gdje se i decenijama nakon svjetskih ratova pronalaze bombe, granate i druga eksplozivna sredstva.
U Belgiji se godišnje prijavi oko 3.000 slučajeva pronalaska takvih sredstava, a u prosjeku bude uklonjeno i uništeno između 200 i 250 tona. U Francuskoj civilna zaštita svake godine uništi oko 500 tona eksplozivnih sredstava, dok je na području njemačke pokrajine Brandenburg, oko Berlina, čak 5.800 kvadratnih kilometara pod sumnjom da sadrži sredstva zaostala iz Drugog svjetskog rata.
Mine i dalje odnose živote
Opasnost nije samo u otežanom pronalaženju, već i u posljedicama slučajnog kontakta sa zaostalim eksplozivnim sredstvima. U BiH su od završetka rata stradale 1.782 osobe, dok je tokom ratnih sukoba registrovano gotovo 7.000 žrtava.
Među poslijeratnim žrtvama najviše je muškaraca, oko 1.600. Posebno težak bilans zabilježen je i među deminerima koji rade na uklanjanju opasnosti: tokom deminiranja stradala su 134 deminera, od kojih su 53 izgubila život, a 81 je zadobio teže ili lakše povrede.
Primjeri iz drugih evropskih zemalja pokazuju da se posljedice ratova mogu osjećati i mnogo decenija nakon njihovog završetka. Zbog toga je potpuno uklanjanje svih neeksplodiranih sredstava iz životne sredine dugotrajan i izuzetno zahtjevan proces.
