Nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH većina političkih subjekata u BiH osuđuje ovu odluku, ili u najmanju ruku nisu u potpunosti zadovoljni.
U RS odluku osuđuju jer su načelno protiv nametanja i ne priznaju visokog predstavnika kojeg nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.
Hrvatski predstavnici su nezadovoljni što Šmit nije nametnuo odredbe o legitimnom predstavljanju, a stranke u Sarajevu su kivne što je Šmit uopšte razmatrao da nametne izmjene koje su tražili Hrvati.
Sudeći prema najavama, Šmit ne isključuje mogućnost daljih nametanja koja bi se odnosila na implementaciju presude “Sejdić i Finci”, a u toj situaciji moglo bi doći do daljeg zaoštravanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, i odnosa prema visokom predstavniku uopšteno.
Što se tiče tehničkih odluka koje je Šmit donio, u Centralnoj izbornoj komisiji djelimično su zadovoljni jer smatraju da su dobili nove alate i ovlaštenja u kontroli poštovanja izbornih pravila.
Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio je da se Šmit konsultovao s njima prije nego što je donio odluku i zahvalio mu je što je, kako je rekao, dao CIK-u etički pancir koji će im omogućiti da prvi put za kršenja izbornog procesa kažnjavaju i predsjednike stranaka.
“Ovo je prvi put da dobijemo set zakonskih rješenja koja će ojačati CIK i dati alat i mogućnost da istražuje i sankcionira najodgovornije političke dužnosnike”, rekao je on.
Među brojnim odredbama koje je Šmit nametnuo neke od najvažnijih su zabrana funkcionerima da koriste javne resurse za stranačke svrhe i oštrije odredbe o sprečavanju govora mržnje.
U OHR-u su nakon odluke istakli da izmjene omogućavaju građanima da ostvaruju demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima.
“Izražavamo žaljenje što političke stranke nisu mogle iskoristiti proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU”, naglasili su oni.
U njemačkoj ambasadi ističu da pozdravljaju odluku kako bi se osigurali transparentni i pošteni izbori.
Šmit je u intervjuu za “Deutsche Welle” juče izjavio da ne želi produbljivati etničke podjele te da štiti teritorijalni integritet BiH, ali je dodao i da nije u redu da se u mjestima gdje živi malo Hrvata bira jedan delegat u Dom naroda, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ih je više od sto hiljada, biraju samo tri.
Ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih problema. I tu se mogu osloniti na mogućnosti koje mi daju bonska ovlaštenja ako baš ne ide nikako drugačije”, rekao je Šmit.
U “Transparency Internationalu” osuđuju mijenjanje Izbornog zakona samo tri mjeseca pred izbore i smatraju da same izmjene ne idu dovoljno daleko.
“Ukoliko se bude očekivala primjena nametnutih izmjena tokom tekućeg izbornog ciklusa, one mogu ozbiljno ugroziti sposobnost izborne administracije da ih provede, što može izazvati pravnu nesigurnost”, kažu oni.
Delegacija EU, Ambasada SAD i Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva juče su podržali Šmitovu odluku, ali su u Delegaciji EU takođe istakli da je opsežna međunarodna supervizija načelno nespojiva sa članstvom u EU, što se može protumačiti i kao kritika jačanja OHR-a.
“EU duboko žali što političke stranke nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Šmita”, rekli su oni.
Najviše nezadovoljstva pokazali su Hrvati, koji su indirektno najavili da je poslije izbora moguć talas nestabilnosti. Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a, smatra da ova odluka destabilizuje političke prilike. Krišto je istakla da ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za sprovođenje izbora, CIK-u, za koje kaže da je izabrano protivno zakonskoj proceduri.
U RS smatraju da je ova odluka neprihvatljiva te su ponovili da Šmita ne priznaju kao visokog predstavnika. Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH i visoki funkcioner SNSD-a, izjavio je za Srnu da je cilj ovih nametanja kreiranje izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.
“Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga pumpana izvana biti kontraproduktivna”, rekao je.
Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, ustvrdio je da Šmitova odluka ponižava BiH i ojačava krizu te da BiH ne može biti država ako “gubernatori spornog legitimiteta” donose zakone umjesto zakonodavca, dok je Spomenka Stevanović, potpredsjednica Demosa, Srni naglasila da je i najgori dogovor izabranih političkih predstavnika ovdašnjih naroda bolji od bilo kojeg nametnutog rješenja sa strane.
Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, rekao je da je vlast u RS svojim potezima oživjela protektorsku ulogu visokog predstavnika.
“Sada se svi suočavamo s tom činjenicom koja dugoročno šteti interesima RS”, rekao je on.
