Od srušenog hrama do simbola zajedništva: Stevandić ispričao priču o obnovi Hrista Spasitelja
Hram Hrista Spasitelja u Banjaluci danas je jedan od simbola grada, a njegova obnova, nakon što je prvobitni hram srušen tokom Drugog svjetskog rata, bila je rezultat zajedničkog angažmana brojnih građana, Republike Srpske i srpskog naroda iz dijaspore.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić podsjetio je na istoriju hrama i na detalje njegove obnove, ističući da su građani imali priliku da kupovinom cigle pomognu izgradnju i svoju porodicu upišu kao ktitora.
“Ovo isto ovaku crkvu su ustaše srušile 1941. godine. Ovo su ostaci hrama iz 1941. koji su ostali, a Srbi su natjerani da taj hram sami raznesu, pobacaju u okolini Banjaluke. Komunisti poslije rata nisu dozvolili da ponovo pravimo crkvu tamo gdje je bila”, rekao je Stevandić u videu objavljenom na društvenim mrežama.
Prisjetio se i perioda kada je kao mladić, zajedno sa drugim Banjalučanima, dolazio na mjesto na kojem se nekada nalazio hram.
“Ali mi koji smo tada bili mladi, ja koji sam imao dvadeset i nešto godina, penjali smo se na opštinu i Banskupravu da gledamo kako se po temeljima crkve sasuši trava i naprave tačno kako je ona izgledala. A onda smo mi mladi sokolovi u to vrijeme iz Banjaluke dolazili da zapalimo svijeće baš po tim temeljima gdje je nekada bila crkva”, naveo je Stevandić.
Prema njegovim riječima, početkom devedesetih godina pokrenuti su prvi zahtjevi za obnovu hrama, a na čelu odbora bili su Dragan Davidović i vladika Jefrem.
“I tada su krenuli prvi zahtjevi ‘91. i ‘92. da se crkva ponovo gradi. Na čelu odbora je bio Dragan Davidović i vladika Jefrem i počeli smo da je gradimo”, rekao je Stevandić.
Posebno je izdvojio način na koji su građani mogli da učestvuju u obnovi, navodeći da je svaka ugrađena cigla mogla da bude kupljena za 70 maraka, uz mogućnost da porodica bude upisana kao ktitor.
“I mnogi ljudi ne znaju, ali svaku ovu ciglu koja se ugrađivala na našu crkvu, novu crkvu Hrista Spasitelja, mogli smo da platimo i kupimo za 70 maraka i da upišemo svoju porodicu kao ktitora”, istakao je Stevandić.
Кадa смо сложни, нико нам ништа не може.
Поново изградимо све што су нам порушили и постајемо несаломљиви у будућности.
Ево приче о томе, са до садa непознатим детаљима. pic.twitter.com/CMep3vMsbq— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 14, 2026
Dodao je da su u obnovi učestvovale hiljade porodica iz Banjaluke, ali i ljudi iz drugih krajeva i dijaspore.
“I tako da je hiljade i hiljade porodica iz Banjaluke, a i ja tada koji sam imao četvoročlanu, su kupovali po jednu, dvije, tri, četiri, a neki bogatiji ljudi i po paletu. Moji prijatelji iz Beograda kada su to čuli svi su zvali i onda sam kupovao i njima”, ispričao je Stevandić.
Prema njegovim riječima, cigle u hramu kupovali su i Srbi iz Australije, Amerike, Kanade i drugih krajeva svijeta.
” Tako da ovdje ima cigli koje su kupili ljudi iz Australije, Amerike, Kanade, Beograda, iz čitavog srpskog rasejanja, i naravno iz Banjaluke”, naveo je on.
Stevandić je podsjetio i da su u obnovi učestvovali Republika Srpska i njeni zvaničnici, ističući kao primjer tadašnje predsjednike Milana Jelića i Milorada Dodika.
“A najbolja poruka: da sve što su pokušali da nam sruše, da izgradimo isto kao što je bilo i još ljepše, veličanstvenije, i da svi u tome učestvuju, jer i ovdje je država dala svoje, i tadašnji predsjednik Čavić i Dodik su kupovali zvona, Republika Srpska svoja, i svaki građanin i Banjalučanin, svi smo dali svoj doprinos da napravimo veličanstveni objekat”, rekao je Stevandić.
Poruku priče o obnovi hrama vezao je za značaj zajedništva i očuvanja onoga što predstavlja važan dio identiteta i nasljeđa.
“To je snaga našega zajedništva, to je veličina sloge koja je toliko lijepa da i neprijatelj se zadivi i požali što ju je ikad srušio”, poručio je Stevandić.
” Tako Republika Srpska opstaje, tako naša djeca uče. To je snaga – u zajedništvu, da svako uzida svoju ciglu u ono što nas čuva i čini velikim”, zaključio je Stevandić.
