Iako je “Otvoreni Balkan”, regionalna inicijativa koju su započele Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, pokazala veći potencijal od Berlinskog procesa, inicijative koju je započela Njemačka, po svemu sudeći izgubila je podršku Zapada.
Najveći vjetar u leđa “Otvorenom Balkanu” dale su SAD, koje su iz praktičnih razloga željele da zemlje regiona same pokažu inicijativu koju bi SAD mogle podržati. Osim toga, SAD su, po svemu sudeći, vjerovale da bi podrškom toj inicijativi mogle motivisati Srbiju da se približi zapadnim integracijama i odmakne od Rusije, što se samo djelimično desilo.
Još u martu je postalo jasno da bi inicijativa mogla zapasti u poteškoće kada su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija započeli novu regionalnu inicijativu QUAD, čiji je očigledno jedini cilj bio da upozori da “Otvoreni Balkan” nije jedini mogući format koji bi Amerika mogla da podrži.
Edi Rama, predsjednik Albanije, je nedavno u Podgorici prvi put otvoreno izjavio da je vrijeme da se region posveti inicijativi Berlinski proces, umjesto “Otvorenom Balkanu”, i najavio da će u Tirani u oktobru Albanija biti domaćin narednog samita Berlinskog procesa. On je pojasnio da je “Otvoreni Balkan” ispunio svoju svrhu i da rješenja za otvorena regionalna pitanja treba nastaviti tražiti u okviru Berlinskog procesa. Sličnu izjavu dao je i u Sarajevu nakon sastanka s Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, posebno kada se radi o kretanju s ličnim kartama u cijelom regionu.
Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, je za “Nezavisne novine” rekao da takođe vjeruje da su SAD dovele do toga da je “Otvoreni Balkan” izgubio dio snage, ali da je to i zbog stava Njemačke, koja je pokazala da jasno preferira Berlinski proces kao vlastitu inicijativu koja ima podrške cijele EU. U tom kontekstu, kako on smatra, treba čitati najnovije izjave Rame.
“Očigledno je Njemačka tokom tog procesa dala Albaniji jasno do znanja da ne preferira ‘Otvoreni Balkan’ kao najbitniju regionalnu inicijativu, već Berlinski proces, i da, ako to Albanija uvaži, to joj može pomoći tokom njezinog procesa pregovaranja za članstvo u EU”, smatra Kočan.
Kao jedan od razloga sumnjičavosti Njemačke prema “Otvorenom Balkanu” je, kako on smatra, činjenica da Srbija, kao najvažnija zemlja tog procesa, i dalje nije uskladila svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU, te da zbog toga strahuje da bi se u nju mogla uvući Rusija mimo volje EU.
“Vjerovatno ima i pokazivanja mišića Njemačke da je Srbija onoliko jaka koliko joj EU to dozvoli. Ne smijemo zaboraviti njemačko-francuski prijedlog, koji je Srbiji dao status regionalne sile i obećao joj snažnu finansijsku podršku ako prestane sa osporavanjem članstva Kosova u međunarodnim organizacijama”, naglasio je on. Takođe, kako ističe, odbijanje Kosova da se priključi “Otvorenom Balkanu” narušava ideju o inkluzivnoj regionalnoj inicijativi, što je bio jedan od uslova SAD.
Napomene radi, “Nezavisne” su još početkom prošle godine, kada je Olaf Šolc zamijenio Angelu Merkel na poziciji kancelara Njemačke, procijenile da će Berlinski proces, koji je gotovo zamro prethodnih godina, biti ponovo oživljen nakon što je Šolc najavio da će to biti jedan od prioriteta njegove vlade.
Napomene radi, i “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces su kao zadatak naveli implementaciju zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, koji bi trebalo da bude jedinstveni ekonomski prostor po uzoru na ekonomski prostor EU gdje važi princip “četiri slobode”: slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Ideja je da se na taj način region međusobno integriše i bude spremniji za pristup jedinstvenom tržištu EU.
