„Otvoreni eksperiment“: Stevandić o ulozi međunarodnih aktera i domaćih institucija

Govoreći o mogućem odlasku Kristijana Šmita i izboru njegovog nasljednika, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da se politička situacija u Bosni i Hercegovini i dalje nalazi pod snažnim uticajem međunarodnih struktura, što, kako tvrdi, dodatno produbljuje postojeće političke tenzije u zemlji.

On je naveo da se oko pitanja visokog predstavnika i njegovog legitimiteta prelamaju različiti stavovi međunarodnih aktera, uključujući neslaganja između američke i evropske strane o potencijalnim kandidatima. Takve razlike, prema njegovoj ocjeni, dodatno usporavaju i komplikuju proces izbora i političkog dogovora.

Stevandić je posebno istakao da je PIK savjetodavno tijelo koje formalno nema izvršnu ili odlučujuću ulogu, ali da se njegovi stavovi u praksi često tretiraju kao politički obavezujući. U tom kontekstu naveo je da se odluke i preporuke međunarodnih foruma u BiH nerijetko posmatraju kao ključni faktor političkog odlučivanja.

„Bosna i Hercegovina je otvoreni eksperiment nezavršene države“, rekao je Stevandić, dodajući da se u takvom sistemu, kako tvrdi, često ne poštuju u potpunosti ni ustavni ni zakonski okviri, već se politički procesi prepliću sa međunarodnim uticajem.

On je upozorio da bi eventualno preskakanje formalnih institucionalnih nivoa odlučivanja, uključujući Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija i saglasnost strana potpisnica, moglo dovesti do novih političkih kriza u Bosni i Hercegovini.

Paralelno s tim, Stevandić se osvrnuo i na unutrašnje institucionalne odnose u BiH, posebno na odluke Narodne skupštine Republike Srpske i njihov pravni status. Kako je pojasnio, entitetski parlament nije poništio sporne akte, već ih je stavio van snage, što je, prema njegovim riječima, pravno precizna formulacija koja ima i političku težinu.

„Nismo ih poništili, nego stavili van snage“, rekao je Stevandić, naglašavajući da se time ne zatvara mogućnost donošenja novih odluka u budućnosti, ukoliko za to bude političke volje.

On je dodao da su reakcije domaćih i međunarodnih institucija na te odluke pokazale koliko je ustavno-pravni sistem u Bosni i Hercegovini složen i opterećen različitim tumačenjima nadležnosti. Posebno je ukazao na ulogu Ustavnog suda BiH, koji, kako tvrdi, i dalje razmatra određene aspekte tih odluka.

Prema njegovoj ocjeni, upravo preklapanje nadležnosti, različita tumačenja ustava i snažan međunarodni uticaj čine da politički sistem BiH ostaje nestabilan i podložan stalnim institucionalnim sporovima.