Pet prepreka koje mogu srušiti Trampov mirovni plan

Najnoviji pokušaj američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča rat s Iranom suočava se s ozbiljnim preprekama, a analitičari upozoravaju da plan koji Vašington trenutno razmatra ima više dubokih nedostataka koji bi mogli dovesti do njegovog brzog propadanja.

Iako Bijela kuća posljednjih dana šalje poruke optimizma i tvrdi da postoji “veoma dobra šansa” za dogovor s Teheranom, stručnjaci za bezbjednost i diplomatiju upozoravaju da je prijedlog previše nejasan, politički rizičan i teško održiv na terenu.

Prema navodima medija i diplomatskih izvora, plan podrazumijeva privremeni prekid vatre, djelimično ublažavanje sankcija Iranu, otvaranje Ormuskog moreuza i pokušaj vraćanja pregovora o nuklearnom programu za pregovarački sto. Međutim, iza optimističnih izjava krije se niz problema koji bi mogli ugroziti čitavu inicijativu.

1. Ne postoji stvarno povjerenje između Vašingtona i Teherana
Prva i možda najveća prepreka jeste gotovo potpuno odsustvo međusobnog povjerenja između SAD-a i Irana.

Iran smatra da je Vašington već više puta prekršio prethodne sporazume, posebno nakon američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma iz 2018. godine tokom Trampovog prvog mandata. Zbog toga Teheran sada insistira na čvrstim bezbjednosnim garancijama i ukidanju sankcija prije bilo kakvih većih ustupaka.

S druge strane, američka administracija i dalje zahtijeva ograničenja iranskog nuklearnog programa i želi da Teheran trajno odustane od mogućnosti razvoja nuklearnog oružja.

Analitičari upozoravaju da je upravo duboko nepovjerenje razlog zbog kojeg prethodni pokušaji diplomatskog rješenja nisu dali rezultate.

2. Sporno pitanje iranskog nuklearnog programa ostaje neriješeno
Iako se u prijedlogu govori o mogućem “zamrzavanju” obogaćivanja uranijuma, detalji tog dijela sporazuma ostaju nejasni.

Prema pojedinim izvještajima, Iran bi mogao pristati na višegodišnje ograničenje nuklearnih aktivnosti, ali odbija potpuno uništavanje svoje nuklearne infrastrukture, navodi “iNews”. Teheran takođe insistira da se pitanje nuklearnog programa rješava kasnije, a ne kao preduslov za završetak rata.

To je direktno suprotno zahtjevima Vašingtona, koji nuklearni program smatra centralnim pitanjem čitavog sukoba.

Jedan zapadni diplomata upozorio je da “nije jasno kako dvije strane mogu postići dogovor kada imaju potpuno različite prioritete”.

3. Tramp šalje kontradiktorne poruke
Dodatni problem predstavlja činjenica da Tramp istovremeno govori o miru i prijeti novim vojnim udarima.

Američki predsjednik posljednjih dana izjavljivao je da postoji mogućnost brzog završetka rata, ali je paralelno upozoravao Iran da će SAD “pojačati bombardovanje” ukoliko Teheran odbije američke uslove.

Takve izjave izazvale su konfuziju među saveznicima SAD-a, ali i skepticizam u Iranu, gdje pojedini zvaničnici tvrde da Vašington koristi pregovore kao sredstvo pritiska, a ne kao iskren pokušaj postizanja mira.

Stručnjaci ocjenjuju da ovakve kontradiktorne poruke otežavaju stvaranje ozbiljne pregovaračke atmosfere.

4. Situacija na terenu i dalje je izuzetno nestabilna
Iako formalno primirje uglavnom traje, sukobi i incidenti nisu potpuno prestali.

Ormuski moreuz ostaje jedna od najopasnijih tačaka na svijetu, a napadi na brodove i dalje prijete globalnoj trgovini energentima. Američke i iranske snage nastavljaju vojno prisustvo u regionu, dok Izrael i Hezbollah povremeno razmjenjuju udare u Libanu.

U takvim okolnostima, analitičari upozoravaju da bi i manji incident mogao potpuno srušiti pregovore.

Jedan evropski bezbjednosni zvaničnik ocijenio je da je situacija “previše krhka da bi se moglo govoriti o stabilnom miru”.

5. Tramp se suočava i s političkim problemima kod kuće
Američki predsjednik suočen je i s rastućim pritiskom u Kongresu zbog načina na koji vodi rat i pokušava da zaobiđe zakonska ograničenja.

Kritičari tvrde da Bijela kuća pokušava formalno proglasiti kraj rata kako bi izbjegla obavezu traženja kongresnog odobrenja za nastavak vojnih operacija nakon isteka roka predviđenog Zakonom o ratnim ovlašćenjima.

Pravni stručnjaci upozoravaju da administracija pokušava “okončati rat na papiru, ali ne i u stvarnosti”, jer američke snage i dalje ostaju raspoređene u regionu.

To dodatno komplikuje Trampovu poziciju i povećava politički rizik ukoliko pregovori propadnu ili dođe do nove eskalacije.

Diplomatski optimizam uprkos brojnim preprekama
Uprkos svemu, diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana se nastavljaju, uglavnom preko posrednika iz Pakistana i drugih regionalnih država.

Obje strane za sada ostavljaju otvorena vrata za dogovor, ali stručnjaci upozoravaju da će za trajni mir biti potrebno mnogo više od privremenog primirja i političkih izjava.

Kako ocjenjuju zapadni diplomati, pravi izazov neće biti postizanje kratkoročnog sporazuma, već stvaranje održivog rješenja koje može spriječiti novi rat u regionu.