Pobuna u Pentagonu protiv Hegseta
U Pentagonu se priprema pobuna protiv američkog ministra odbrane Pita Hegseta, a grupa aktivnih i penzionisanih vojnih i civilnih zvaničnika navodno već mjesecima prikuplja dokumentaciju kojom želi da dovede u pitanje njegov ostanak na funkciji.
Prema pisanju britanskog „Dejli mejla“, materijali koji bi mogli da kompromituju Hegseta čuvaju se na tri različite lokacije – u sefu za oružje u Sjevernoj Virdžiniji, sefu jedne banke u Vašingtonu i na zapadnoj obali SAD.
Kako prenosi B92, dokumentaciju su tokom posljednja 22 mjeseca prikupljali sadašnji i bivši zvaničnici Pentagona. Riječ je o elektronskoj pošti, internim bilješkama i zapisima sa sastanaka, za koje izvori tvrde da pokazuju kako su Hegset i njegovi najbliži saradnici zanemarivali pravne i strateške savjete, vrijeđali stručnjake i uskraćivali informacije Kongresu.
U materijalima se, prema navodima izvora, nalaze i tvrdnje da su pojedinim podređenima upućivane prijetnje zbog stavova ili ličnih osobina koje su nadređeni smatrali nepoželjnim, uključujući ocjene da su „previše woke, gojazni, queer ili nelojalni“.
Jedan od vojnih zvaničnika koji učestvuje u prikupljanju dokaza poručio je da je sve spremno, navodi se u tekstu. Oni koji su prikupljali dokumentaciju nadaju se da bi ona, zajedno sa spiskom potencijalnih svjedoka, mogla da posluži demokratama ukoliko na predstojećim međuizborima preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom i pokrenu postupak opoziva.
Sukobi zbog supruge i niza smjena
Nezadovoljstvo Hegsetovim rukovođenjem, prema navodima iz Pentagona, prisutno je od početka njegovog mandata. Posebnu pažnju izazvala je uloga njegove supruge Dženifer Hegset, bivše producentkinje Foks njuza, koja je učestvovala u kriptovanim prepiskama na aplikaciji Signal o tajnim američkim napadima na Hute u Jemenu u martu 2025. godine.
Zbog njenog prisustva na suprugovim poslovnim sastancima, pojedini zaposleni u Pentagonu navodno su joj dali nadimak „Joko Ono“.
Tokom 2025. godine Hegset je, prema navodima izvora, nastavio da donosi odluke bez konsultacija sa obavještajnim i pravnim stručnjacima, nakon čega je uslijedio niz smjena visokih vojnih i civilnih zvaničnika. Među njima su bili sekretar kopnene vojske, načelnik Združenog generalštaba, najviši oficir Ratne mornarice, komandanti u Evropi i Africi, kao i brojne vojne sudije i civilni službenici.
Posljednji slučaj dogodio se prošle sedmice, kada je Hegset smijenio general-potpukovnika Breta Silviju sa mjesta zaduženog za vojnu strategiju. Teretio ga je za odavanje povjerljivih podataka novinarima o sukobima u Iranu i Ukrajini.
Sporne tvrdnje o ratu u Iranu
Izvori koji kritikuju Hegsetovo rukovođenje tvrde i da je javnosti prikrivao stvarno stanje američkih vojnih operacija u Iranu. Prema njihovim navodima, uprkos izjavama o pobjedi, američka vojska nije bila dovoljno pripremljena, vojne baze na Bliskom istoku pretrpjele su ozbiljna oštećenja, a zalihe ključne municije značajno su smanjene.
Navode i da su postojala upozorenja kako nastavak sukoba nije održiv, ali da je Hegset ipak predstavio plan prema kojem bi vojne baze trebalo da budu spremne za 90 dana funkcionisanja bez spoljnog snabdijevanja električnom energijom, vodom i drugim potrebama.
Za sada se radi o tvrdnjama izvora na koje se poziva „Dejli mejl“, a dokumentacija koju navodno prikupljaju nezadovoljni zvaničnici mogla bi dobiti politički značaj ukoliko demokrate nakon međuizbora preuzmu Predstavnički dom.
