Nacrt mirovnog sporazuma, koji je sastavljen ubrzo nakon početka ruske invazije, sugeriše da je Rusija želela da “kastrira” Ukrajinu.

Vol strit džornal navodi da je dobio na uvid dokument ruskih i ukrajinskih pregovarača iz 2022. godine, dugačak čak 17 stranica, a u kom su navedeni uslovi ruskog predsednika Vladimira Putina za okončanje sukoba između dvu zemlje.

Dokument je nastao u aprilu 2022, otprilike šest nedelja nakon početka ruske invazije, a prema nacrtu, Ukrajina bi bila “kastrirana” država, ostavljena na milost i nemilost vojsci susedne zemlje, stoji u analizi WSJ.

Uslovi koje Rusija sada traži verovatno će biti još gori, dodaje se u tekstu tog lista.

Vol strit džornal dalje navodi da su pregovarači s obe strane nastojali tada da okončaju sukob s pretvaranjem Ukrajine u “trajno neutralnu državu koja ne učestvuje u vojnim savezima”. Takođe, Ukrajina ne bi smela da obnovi svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio “defakto” pod kontrolom Rusije.

Podseća se, takođe, da tim pregovorima nije postignut nikakav dogovor.

Danas Ukrajina tvrdi da neće započeti mirovne pregovore dok Rusija ne povuče svoje trupe iz njihove zemlje, a i ukrajinsko javno mnjenje čvrsto je protiv bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski upozorio je da bi svaki prekid neprijateljstava omogućio Rusiji da se ponovo naoruža i nastavi da napada Ukrajinu u budućnosti. Analitičari ističu da je vojna pobeda za obe strane sve manje verovatna.

Dokument otkriva brojne ustupke koje su pregovarači s ruske i ukrajinske strane razmatrali dok se Kijev borio u prvim nedeljama rata. Za Rusiju, to je bio trenutak kada je shvatila da je ukrajinska odbrana iznenadila njene trupe.

Međutim, istovremeno služi kao podsetnik za kompromise koje bi Rusija mogla da pokuša da nametne Ukrajini u slučaju smanjenja zapadne vojne podrške i ostvarivanja značajnih teritorijalnih dobitaka.

U nacrtu spomenutog sporazuma navodilo se i da, iako je Ukrajini bilo dozvoljeno da teži članstvu u Evropskoj uniji, ona ne bi smela da se pridruži vojnim savezima kakav je NATO. Takođe, strano oružje ne bi bilo dopušteno na teritoriji Ukrajine, dok bi se njena vojska svela na određeni broj.

Rusija je, navodno, pokušavala da ograniči sve aspekte, uključujući broj vojnika i tenkova, kao i maksimalni domet projektila koje bi Ukrajina mogla koristiti, takođe težeći ka tome da se ograniče i ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka.

Ukrajinski pregovarači, s druge strane, želeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova. Rusija je, potom, htela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara.

Poluostrvo Krim, koje je već okupirala Rusija, ostalo bi pod uticajem Moskve i ne bi se smatralo neutralnim.

Moskva se takođe zalagala za to da ruski jezik funkcioniše na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, što je klauzula koju Kijev nije potpisao, prema nacrtu dokumenta.

Budućnost istočne Ukrajine, koju je Rusija tajno napala i okupirala 2014, nije bila obuhvaćena u nacrtu, ostavljajući tu temu za pregovore između Putina i Zelenskog. Međutim, taj sastanak nikada nije održan.