Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku u fokusu samita BRIKS-a
Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u Nju Delhi, gdje će učestvovati na samitu BRIKS-a, a među glavnim temama razgovora biće rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku.
Na samit su, između ostalih, stigli ili potvrdili dolazak kineski predsjednik Si Đinping, iranski predsjednik Masud Pezeškijan, južnoafrički predsjednik Siril Ramafosa i predsjednik Indonezije Prabovo Subijanto.
Putinovo prisustvo ima dodatnu težinu jer je ovo njegovo prvo lično učešće na samitu BRIKS-a izvan Rusije od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022. godine.
Ruski predsjednik sletio je u vojnu bazu Palam, gdje ga je dočekao indijski državni ministar Kirti Vardhan Sing.
Putin bi tokom boravka u Indiji trebalo da razgovara sa premijerom Narendrom Modijem, a očekuje se da u fokusu bilateralnog susreta budu odbrana, energetika, trgovina, investicije i mehanizmi plaćanja.
Posebnu pažnju privlači i dolazak Si Đinpinga, koji u Indiju stiže prvi put od 2019. godine. Njegov dolazak dolazi nakon sukoba indijskih i kineskih snaga u spornom himalajskom pograničnom području 2020. godine, zbog čega se očekuje da će razgovori sa Modijem biti usmjereni na stabilizaciju odnosa i jačanje ekonomskih veza.
Ratovi i sukobi mogli bi, međutim, biti i najveći test jedinstva BRIKS-a. Kako pišu Nezavisne, posebno osjetljivo pitanje biće pronalaženje zajedničke formulacije o krizi na Bliskom istoku koju bi mogli prihvatiti i Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ministri spoljnih poslova BRIKS-a u maju nisu uspjeli da usaglase zajedničko saopštenje, što dodatno ukazuje na različite stavove članica o pojedinim međunarodnim pitanjima.
Nju Delhi je uoči dolaska svjetskih lidera pod pojačanim mjerama bezbjednosti. U gradu je raspoređen veliki broj policajaca, postavljene su dodatne kamere, uvedena saobraćajna ograničenja, a pojačan je nadzor oko hotela, državnih institucija i ruta kojima će prolaziti strane delegacije.
BRIKS danas okuplja neke od najvećih svjetskih proizvođača i potrošača energije, a zemlje članice predstavljaju približno polovinu svjetskog stanovništva.
