Ako žele da ograniče ruski i kineski uticaj u BiH i na zapadnom Balkanu, SAD i EU bi trebalo da zemlji pristupe na strateški način i, između ostalog, razmotre smanjenje uloge OHR-a i Savjeta za implementaciju mira (PIC), navedeno je u dokumentu koji je objavila Radna grupa za zapadni Balkan Međunarodnog republikanskog instituta iz Vašingtona, koji je blizak Republikanskoj stranci u SAD.
Kako je istaknuto u ovom dokumentu, institucije i politička praksa u zemlji često postižu efekat ne da suzbiju korupciju nego da je prošire, dok autor studije Nedim Hogić, član Radne grupe koju čine eksperti iz cijelog regiona, ističe da je jedan od glavnih problema što zapadne demokratske zemlje propuštaju da vide strateške aspekte potrebe investiranja u region.
Primjera radi, u njima se tvrdi da kineski i ruski investitori u BiH i regionu prilaze na strateški način, za razliku od Zapada, navodeći primjer energetike.
“Rezultat toga je da investicije u energetiku uglavnom obećavaju i sprovode ruski i kineski investitori. Uloga Zapada je uglavnom bila defanzivna, i više fokusirana na to kako da spriječi investicije iz Moskve i Pekinga umjesto da ponudi vlastite”, navedeno je.
Zanimljivo je i da se u studiji zagovara smanjivanje uloge OHR-a, uz argument da ta institucija daje BiH međunarodni status, što značajno doprinosi izlaganju stranim uticajima.
“Prvi korak ka smanjivanju tog izlaganja je da se razmotri promjena uloge OHR-a u daljoj budućnosti BiH. To je i bilo predviđeno prije jedne decenije kroz agendu 5+2 i trebalo bi da bude viđeno kao dugoročni cilj koji bi zemlju čvrsto usmjerio na evroatlantske integracije, kako i građani zahtijevaju”, naglašeno je.
Osim toga, kako je istaknuto, taj međunarodni uticaj dovodi do toga da se akteri u BiH bore za uticaj nad OHR-om i Savjetom za sprovođenje mira i za njihovu naklonost, što smanjuje domaće kapacitete.
Istaknuto je šest ključnih nalaza, od kojih se jedan odnosi na nedostatak strateških zapadnih investicija, o čemu smo već govorili. Ostali se odnose na nepostojanje poveznice između strategija za borbu protiv korupcije i strategija o nacionalnoj bezbjednosti.
Nijedna od strategija nacionalne bezbjednosti u zemlji, kako je istaknuto, ne prepoznaje borbu protiv korupcije kao njen dio. Drugi nalaz se odnosi na nemogućnost pravosuđa da koristi institucionalne kapacitete za borbu protiv korupcije, navodeći primjer istraga iz Sky aplikacije, koje stoje u mjestu.
Poseban problem je, kako je ukazano, pranje novca kroz neke od industrija poput kladioničarske djelatnosti ili građevinskog sektora, jer nema dovoljno kontrole o tokovima novca.
Ovo, između ostalog, ima za efekat da cijene stanova u urbanim sredinama rapidno rastu.
Netransparentno finansiranje stranaka i nepostojanje efikasnih mehanizama za njihovu provjeru predstavljaju poseban problem. Portali bez impresuma i njihova zloupotreba od strane političkih stranaka, kako je naglašeno, jedna su od posljedica velike finansijske moći političara.
“Stranke i kandidati koriste ove portale koji plasiraju netačne informacije zato što ne postoji efektivan nadzor nad medijskim vlasništvom. Mada ovaj problem postoji u mnogim drugim zemljama, nedostatak prevencije i borbe protiv dezinformacija značajno su naglašeniji u BiH”, istaknuto je u ovoj studiji.
U zaključcima se ističe da bi bilo potrebno posvetiti značajnu pažnju efektima stranih uticaja u BiH, zahtijevati donošenje strateških dokumenata, kontrolu porijekla novca stranih investicija, pojačati zaštitu zviždača i uvesti druge mjere. Takođe, traži se jačanje kapaciteta države da se bori protiv korupcije, posebno u oblasti finansiranja stranaka.
“Potrebno je ukazati Evropskoj komisiji na potrebu da promoviše značajnije investicije u BiH i zemlje zapadnog Balkana, jer njihove trenutne politike pospješuju strani uticaj”, naglašeno je u ovom dokumentu.
