Šmit odlazi iz OHR-a, u pozadini dogovor SAD i Banjaluke

Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje i koji nikada nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti UN-a, prema tvrdnjama više diplomatskih izvora uskoro bi mogao da napusti funkciju u BiH.
Kako navodi Istraga.ba, njemački diplomata našao se pod ozbiljnim pritiskom američke administracije zbog višegodišnjeg odugovlačenja rješavanja pitanja državne imovine, ali i zbog sve većeg nezadovoljstva njegovim političkim potezima u BiH.
Prema istim informacijama, iz Vašingtona mu je navodno poručeno da mora riješiti pitanje državne imovine ili se povući sa funkcije, a pominjala se čak i mogućnost uvođenja američkih sankcija. Šmit je, tvrde izvori, svojim saradnicima već prenio da razmatra odlazak kako bi izbjegao dodatni politički i diplomatski pritisak.
Istraga.ba navodi da je njegovo povlačenje navodno dio šireg političkog dogovora između američke administracije i predstavnika Republike Srpske, postignutog nakon što su SAD ublažile ili ukinule sankcije većem broju zvaničnika iz Srpske.
Ostaje neizvjesno da li će Šmit uopšte govoriti pred Savjetom bezbjednosti UN-a na sjednici zakazanoj za utorak. Iz OHR-a je potvrđeno da se nalazi u Njujorku, gdje se sastao sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom.
Iz OHR-a je saopšteno da je tokom sastanka bilo riječi o izazovima za Dejtonski sporazum i političkoj situaciji u regionu, ali bez konkretnih detalja. Kritičari već duže vrijeme upozoravaju da su brojni Šmitovi potezi dodatno produbili političku krizu u BiH, umjesto da doprinesu stabilizaciji odnosa.
Njegov polugodišnji izvještaj za period od oktobra 2025. do aprila ove godine trebalo bi da bude razmatran pred Savjetom bezbjednosti. U dokumentu se navodi da je bezbjednosna situacija stabilna, ali krhka, te da političke blokade i sukobi ozbiljno opterećuju rad institucija BiH.
Šmit u izvještaju posebno insistira na rješavanju pitanja državne imovine, tvrdeći da bez toga nije moguće realizovati ključne infrastrukturne projekte. Međutim, uprkos brojnim upozorenjima i nametnutim odlukama u drugim oblastima, upravo po ovom pitanju nije povukao konkretne poteze, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela međunarodne zajednice, ali i američke administracije.
Posebno je spominjan projekat Južne plinske interkonekcije, koji Zapad vidi kao način smanjenja energetske zavisnosti BiH od ruskog gasa. Upravo zbog izostanka odluke o državnoj imovini, projekat je ostao blokiran, a odgovornost za zastoj sve češće se pripisuje i samom Šmitu.
Na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti moglo bi biti otvoreno i pitanje njegovog legitimiteta, što godinama osporavaju vlasti Republike Srpske ukazujući da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u UN-u.
Šmita je na funkciju predložila Njemačka, a tokom političke karijere važio je za bliskog saveznika hrvatskog političkog vrha. Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije mu je dodijelio i odlikovanje Republike Hrvatske.
Njegov mandat obilježile su brojne kontroverze, a posebno odluka iz aprila 2023. godine kada je suspendovao Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi omogućio formiranje vlasti koju su činili Trojka i HDZ, što su mnogi ocijenili kao direktno političko miješanje u unutrašnje odnose BiH.