Iako je njemačka vladajuća koalicija, na čijem čelu je kancelar Olaf Šolc, na dobrom putu da ispuni većinu svojih obećanja, njena popularnost je opala u korist krajnje desničarske stranke AfD. Savezni izbori u Njemačkoj 2021. označili su prekretnicu u politici zemlje – dugogodišnji lider Angela Merkel najavila je da se neće ponovo kandidovati, a ankete su predviđale tijesnu trku.

Razorne poplave u julu pomogle su da klimatske promjene postanu ključna tema kampanje, a obje glavne stranke su obećale akciju. Međutim, nakon što je vodeći kandidat desnog centra CDU/CSU uhvaćen kako se smije tokom posjete pogođenom području, stranka lijevog centra SDP Olafa Šolca uspostavila je prednost u anketama.

Vladajuća CDU/CSU, nakon 16 godina provedenih na vlasti, postigla je najlošiji rezultat, Zeleni najbolji ikad, a SDP je bila najveća stranka prvi put od 2002. godine.

Šolc je postao novi njemački kancelar, formiravši koaliciju koju čine njegova stranka SDP, Zeleni i Slobodna demokratska partija (FDP). Ali kako se bliži polovina njegovog mandata, stvari izgledaju sve lošije za njegovu koaliciju i stranku, piše Euronews.

Anketa koju je sproveo Deutschlandtrend krajem avgusta pokazala je da bi, ako bi se održali savezni izbori, SDP prikupio samo 16 odsto glasova, što bi bilo skoro 10 odsto manje nego kada je obezbijedio vlast, i što je ključno, iza krajnje desnice AfD.

Njegovi koalicioni partneri bi takođe izgubili podršku, što je podstaklo strah da krajnja desnica ima realne šanse da postane vladajuća.

Za Šolca i njegovu koaliciju početak je bio relativno dobar. Nakon što je počeo rat u Ukrajini, njemački kancelar je najavio da će ta zemlja potrošiti 100 milijardi evra na modernizaciju stare njemačke vojske.

Saopštenje je dočekano sa velikom pompom, a Šolc je pozdravljen kao čovjek koji je preko noći promijenio 70 godina njemačke spoljne politike. Rejting njegove stranke je porastao i ponovo je bio rame uz rame sa CDU/CSU.

Rat u Ukrajini i energetska kriza u početku su održali koaliciju ujedinjenom, ali se čini da to jedinstvo sada pokazuje neke značajne pukotine.

Njemačka je navikla na vladajuće koalicije koje se smatraju neuobičajenim u drugim evropskim demokratijama. Od 2013. do 2021. stranke desnog centra i lijevog centra vladale su u takozvanoj velikoj koaliciji, isto se desilo i od 2005. do 2009. godine. Iako je bilo povremenih javnih nesuglasica, pregovori između koalicionih stranaka obično su se odvijali iza zatvorenih vrata.

Sadašnja vladajuća koalicija je, međutim, javno iznosila svoj “prljavi veš”, a Šolc se smatrao nesposobnim da čvrsto upravlja “brodom”.

“Iza svih ovih svađa stoji kancelar Šolc koji nema kontrolu nad svojom vladom. Ministri blokiraju jedni druge i dok kancelar iznosi rješenje, nastavljaju da se svađaju u štampi. Svađaju se skoro o svakoj temi: budžetu, osnovnom dječjem dodataku, grijanju, ekonomskoj politici”, rekao je za Euronews jedan mladi pravni pomoćnik i pristalica CDU/CSU iz Bavarske.

Za mnoge Nijemce koji su navikli da svoje vladajuće stranke gledaju kao usaglašene, prepirke sadašnje koalicije doprinose sve pesimističnijem raspoloženju u pogledu upravljanja državom.

Drugi Angelu Merkel, prethodnu njemačku kancelarku, okrivljuju za mnoge probleme sa kojima se zemlja suočava, kao što je usporavanje privrede. Oni tvrde da je nedostatak investicija i dugoročnog planiranja učinio Njemačku nekonkurentnom.

Prema rangiranju Instituta za ekonomska istraživanja ZEV za 2022, Njemačka se sada nalazi alarmantno nisko – na 18. mjestu – među 21 vodećom svjetskom industrijom, odnosno ekonomijom.

Šolcova koalicija okuplja tri stranke sa vjerovatno većim ideološkim podjelama nego što su imale SDP i CDU/CSU na čelu sa Merkelovom. SDP je progresivna partija lijevog centra, Zeleni vjeruju u izvjesnu intervenciju države, posebno kada je u pitanju energetska tranzicija, a FDP je partija slobodnog tržišta koja vjeruje u ekonomski liberalizam.

U maju su privatne nesuglasice između stranaka izbile u javnost oko prijedloga zakona o smanjenju emisije fosilnih goriva iz individualnih ložišta domaćinstava i zgrada. FDP je blokirao nacrt zakona, uprkos tome što ga je prethodno odobrio. Stranka je kritikovala pristup Zelenih energetskoj tranziciji, dok su Zeleni burno reagovali i optužili FDP da je nepouzdan partner.

Nesporazum je nastajao mjesecima, a dvije strane su javno istupale jedna protiv druge od marta, uprkos 30-časovnim pregovorima u istom mjesecu koji su imali za cilj rješavanje spora.

Rasprave su nastavljene i nakon toga, što je u avgustu dovelo do neuspjeha koalicije u pokušaju da se dogovore o zakonu koji nudi šire olakšice na korporativne poreze vrijedne milijarde evra u cilju oživljavanja rasta u zemlji. Ono što je upitno za Šolca je što i njegovi koalicioni partneri koji su u međusobnom otvorenom ratu postavljaju pitanja da li on kontroliše svoju vladu.

Ipak, uprkos ovom rastućem nezadovoljstvu javnosti, Bertelsmann fondacija je u svojoj reviziji vladajuću koaliciju, koja je na funkciji od decembra 2021, ocijenila kao generalno dobru. Istraživači su pogledali 453 obećanja koja je savezna vlada dala prije dvije godine i otkrili da je skoro dvije trećine obećanja koalicije ili u potpunosti sprovedeno ili su barem u toku.

Stranka koja je dosljedno imala koristi od nepopularnosti koalicije je krajnje desničarska AfD. Nakon što je osvojila samo oko 10 odsto 2021, stranka sada ima oko 22 odsto podrške.

Sve veći broj tražilaca azila takođe je podstakao napredak AfD-a, koji je sada ne samo drugi u anketama za savezne izbore, već je i vodeći u istočnim državama Brandenburg, Saksonija i Tiringija, u kojima se izbori održavaju 2024. godine.

Uprkos tome, nejasno je da li stranka ima put do vlasti i potencijalne partnere. Sve glavne stranke trenutno izbjegavaju ovu grupu, a CDU je u avgustu ponovo potvrdio svoje odbijanje da sarađuje sa krajnjom desnicom.

“Imamo jasan stav u CDU. Mi ne radimo sa AfD-om. Ni u parlamentima, ni u lokalnim savjetima”, kazao je u avgustu lider najveće njemačke opozicione stranke Fridrih Merc.