Predstavnik Srbije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Nemanja Stevanović je izjavio da njegova zemlja smatra da Dejtonski mirovni sporazum treba ostati osnova Bosne i Hercegovine.

Na današnjem zasjedanju Savjeta bezbjednosti, na kojem je razmatran izvještaj Christian Schmidta o stanju u Bosni i Hercegovini, poručio je da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
“Posvećeni smo očuvanju suvereniteta i integriteta susjedne države u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i podržavamo Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu sa dva entiteta”, dodaje.

Ambasador Stevanović je naglasio da Srbija želi jačati bilateralne odnose.

“Za Srbiju su bilateralni odnosi jedan od stubova regionalne stabilnosti i prosperiteta. Želimo jačati dijalog sa institucijama u Sarajevu i posvećeni smo razvoju odnosa sa Republikom Srpskom u skladu s Dejtonskom mirovnim sprozumom. Ojačat ćemo i saradnju sa Federacijom Bosne i Hercegovine”, ukazao je.

Istakao je da su u Srbiji mišljenja da je Dejtonski sporazum stvar budućnosti Bosne i Hercegovini

“Ne možemo podcijeniti sve ono što je do sada urađeno. Mislimo da je Dejton dobra osnova razvoja Bosne i Hercegovine. On mora biti temelj za nastavak procesa pomirenja, jačanja povjerenje i osudu krivičnih djela”, naveo je.

Kako je kazao Stevanović, konsenzus je jedini način da se riješe problemi te da Srbija poštuje pravo svake države na međunarodnu politiku.

Pozdravio je preporuku Evropske komisije da Bosna i Hercegovina dobije status kandidatkinje za članstvo u evropskoj uniji te je ocijenio da Bosna i Hercegovina sve više pokazuje interes za Otvoreni Balkan.

Suprotstavljeni stavovi BiH i Hrvatske

Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj je oštro kritivao Schmidtovu odluku da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta FBiH.

“Kako bilo koja država može da vrednuje ljude, živa ljudska bića, dajući im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebao da ima viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće, jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom, bez izuzetka”, konstatovao je Alkalaj.

Ambasador Hrvatske Ivan Šimonović mu je replicirao, poručivši mu da visoki predstavnik zaslužuje podršku, a ne kritike.

SAD, Rusija, Francuska

Sjedinjene Američke Države su još jednom podržale odluku visokog predstavnika da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona. Njihov predstavnik se osvnruo na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

“Bonske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da se spriječi kolaps FBiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu”, ocijenio je predstavnik SAD-a.

Ruska predstavnica je poručila da se ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj Republike Srpske taj koji “govori o stvarnim problemima”.

Upozorila je Zapad na posljedice ako nastavi s dosadašnjom politikom prema Bosni i Hercegovini.

“Žele se gurnuti u stranu organi vlasti koji se ne sviđaju Zapadu. Upozoravamo da takva kratkovida politika ima ozbiljne posljedice i pozivamo sa zaustavljanjem eksperimentisanja u nezavisnoj državi. Dajmo joj priliku da se samostalno razvija”, upozorila je.

Francuska predstavnica je izjavila da se ne mogu tolerisati oni koji pozivaju na secesiju Bosne i Hercegovine.

“Zabrinuti smo zbog činjenice da podjele i tenzije jačaju. Ne može se tolerisati da neki lideri pozivaju na secesiju i dovede u pitanje jedinstvo države. Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne želimo da se ikada više ponovo zločini. Osuđujemo veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida”, naglasila je predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a.

Namjeravano je bilo da se obrati i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), ali to se nije desilo. Kao razlog za to je navedeno to što obraćanje videolinkom nije moguće. Pravilo je da svaki govornik mora biti prisutan na samom zasjedanju.

Kako saznaje Klix.ba, Alkalaj je bio u nedoumici da li pročitati pripremljeni govor, jer se njime oštro kritikuje rad visokog predstavnika. Navodno nakon toga se Alkalaj obratio američkom specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru koji mu je savjetovao da oštra kritika nije prihvatljiva.