Šta se događa kada carinici pronađu lijekove bez kutije i recepta?
Mnogi putnici svakodnevnu terapiju prebace u malu plastičnu kutiju kako bi uštedjeli prostor u torbi. Problem može nastati kada carinici tokom kontrole pronađu tablete bez originalnog pakovanja, uputstva ili dokumenta koji potvrđuje da pripadaju putniku.
Sama činjenica da lijek nije u originalnoj kutiji ne znači automatski da je počinjen prekršaj. Međutim, bez pakovanja je mnogo teže utvrditi naziv lijeka, proizvođača, aktivnu supstancu, dozu i rok trajanja. Ako putnik nema ni recept ili potvrdu ljekara, carinik ne mora prihvatiti samo usmeno objašnjenje da se radi o redovnoj terapiji.
Pri ulasku iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, odnosno na carinsko područje Evropske unije, putnik može unijeti gotove lijekove za lične potrebe. Dopuštena je količina potrebna za liječenje u trajanju do najviše mjesec dana. Putnik pritom treba imati odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, poput potvrde ljekara ili prijepisa istorije bolesti.
Zbog toga desetak uobičajenih tableta protiv pritiska, šećera ili srčanih tegoba neće biti posmatrano isto kao nekoliko stotina različitih tableta u vrećicama. Carinik procjenjuje vrstu i količinu lijekova, način na koji su zapakovani te može li putnik dokazati da su namijenjeni njegovom liječenju.
Najveći problem nastaje kada se tablete nalaze potpuno rasute u torbi, plastičnoj vrećici ili kutiji bez ikakve oznake. U takvoj situaciji nije moguće odmah potvrditi radi li se o običnom lijeku, sedativu, jakom analgetiku, hormonskom preparatu ili lijeku koji sadrži kontrolisanu supstancu.
Posebno stroga pravila vrijede za lijekove koji sadrže droge ili druge kontrolisane supstance. Pri ulasku u Hrvatsku takvi lijekovi mogu se unositi u količini potrebnoj za najviše pet dana liječenja. Putnik mora imati kopiju recepta, potvrdu ljekara ili prepis istorije bolesti iz kojeg je jasno zašto koristi lijek.
Za osobe na supstitucijskoj terapiji ili terapiji povezanoj s malignim bolestima može se dopustiti količina za najviše 15 dana lične upotrebe. Osobe s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj koje putuju unutar šengenskog prostora mogu nositi određene kontrolisane lijekove za najviše 30 dana. Za to im je potrebna potvrda na propisanom obrascu.
To se može odnositi na pojedine lijekove za smirenje, spavanje, jake bolove, epilepsiju, poremećaj pažnje ili liječenje ovisnosti. Putnik ne bi trebao pretpostaviti da je svaki lijek koji je legalno dobio u apoteci automatski dopušten u svakoj državi.
Ako carinik ne može utvrditi o kojem se lijeku radi, može izdvojiti putnika radi dodatne kontrole. Posebnu sumnju mogu izazvati veće količine, više jednakih pakovanja, lijekovi skriveni u vozilu ili tablete koje putnik ne prijavi kada ga službenik pita šta prevozi.
Lijekovi mogu biti privremeno zadržani ili oduzeti ako putnik ne može dokazati njihovo porijeklo i namjenu. Rizik je veći kada količina ukazuje na prodaju ili kada je za unos potrebna posebna dozvola. Hrvatska carina je u julu 2026. kod dvojice putnika pronašla 100 kutija tableta za potenciju. Lijekovi su privremeno oduzeti, a uz cigarete pronađene u vozilu izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 29.000 eura.
Pri ulasku u Bosnu i Hercegovinu putnik takođe može unositi gotove lijekove samo u količini potrebnoj za uobičajenu ličnu terapiju. Potrebno je imati recept, potvrdu ljekara ili prijepis historije bolesti. Vrijednost lijekova neophodnih za lične potrebe ne uračunava se u opći putnički limit od 600 KM.
Za lijekove koji sadrže psihotropne supstance u BiH vrijedi ograničenje na količinu potrebnu za najviše sedam dana lične upotrebe. Osobe na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti ili simptomatskoj terapiji u terminalnoj fazi malignih bolesti mogu nositi količinu za najviše 15 dana. Naziv i količinu tih lijekova moraju prijaviti carinskom organu i pokazati medicinsku dokumentaciju.
Veće količine lijekova ne mogu se opravdati tvrdnjom da su namijenjene rodbini, prijateljima ili komšijama. Tada se više ne radi o ličnoj terapiji putnika. Za komercijalni uvoz lijekova vrijede posebna pravila, dozvole i postupci.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH ranije je na Aerodromu Sarajevo oduzimala veće količine lijekova, infuzija i suplemenata za koje su bile potrebne posebne dozvole. U jednom slučaju vrijednost pronađene robe procijenjena je na 47.000 KM.
Originalna kutija nije samo dodatna ambalaža. Na njoj se nalaze naziv lijeka, jačina, proizvođač i druge informacije koje službeniku olakšavaju provjeru. Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstvene institucije koje daju savjete međunarodnim putnicima preporučuju da se lijekovi prenose u originalnom apotekarskom pakovanju. Uz lijekove treba nositi i kopiju recepta ili potvrdu ljekara.
Putnik koji koristi više lijekova može ponijeti dnevni organizator za tablete, ali bi uz njega trebao imati originalna pakovanja ili barem blistere s vidljivim nazivima. Korisno je imati i fotografiju kutije, elektronski recept ili nalaz ljekara. Ipak, fotografija ne mora uvijek zamijeniti službenu medicinsku dokumentaciju.
Potvrda ljekara trebala bi sadržavati ime pacijenta, naziv ili aktivnu supstancu lijeka, propisanu dozu i razlog korištenja. Za putovanja u inostranstvo korisno je da dokument bude napisan i na engleskom ili jeziku države u koju se putuje.
Poseban oprez potreban je kod ampula, injekcija, šprica i tečnih lijekova. Putnik treba moći dokazati zašto ih nosi i da su namijenjeni ličnoj terapiji. Kod putovanja avionom sigurnosna kontrola može tražiti da se tečni lijek izdvoji iz prtljaga i posebno pokaže.
Najrizičnija kombinacija na granici je veća količina neoznačenih tableta, bez originalnog pakovanja i bez medicinske dokumentacije. Tada carinik nema pouzdan način da potvrdi šta se prenosi, pripadaju li lijekovi putniku i jesu li dopušteni za unos u državu, piše GP Maljevac.
