Šta slijedi nakon gašenja Alta banke: Poznato koliko novca građani mogu da povrate
Oduzimanje dozvole za rad Alta banci Beograd i pokretanje stečajnog postupka otvorili su brojna pitanja o sudbini novca građana, otplati postojećih kredita i budućnosti zaposlenih, ali i poslovanju kompanija povezanih sa ovom bankarskom grupacijom.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) donio je odluku o oduzimanju dozvole nakon što je kontrolom utvrđeno značajno pogoršanje finansijskog stanja banke, zbog čega su direktno ugroženi interesi deponenata.
Upravljanje bankom i uloga stečajnog upravnika povjereni su Agenciji za osiguranje depozita, a jedan od prvih zadataka biće zaštita novca klijenata.
Prema važećim propisima, građani, preduzetnici i mikro, mala i srednja pravna lica imaju pravo na isplatu osiguranih depozita do 50.000 evra po deponentu. Isplata bi trebalo da bude omogućena najkasnije u roku od sedam radnih dana od donošenja rješenja Privrednog suda u Beogradu o otvaranju stečajnog postupka.
Alta banka je najavila da će isplata osiguranih depozita početi već od ponedjeljka, dok će Agencija za osiguranje depozita objaviti detaljna uputstva za deponente.
Međutim, stečaj ne znači da prestaju obaveze klijenata koji imaju kredite ili druga dugovanja prema banci. Dužnici će morati da nastave sa izmirivanjem svojih obaveza, a o načinu daljeg plaćanja trebalo bi da dobiju posebna uputstva.
Razmjere problema pokazuju i podaci o poslovanju banke. Krajem 2025. godine Alta banka imala je 621 zaposlenog i ukupno 66.481 klijenta, među kojima je bilo 56.390 građana i 10.091 pravno lice.
Dodatnu zabrinutost izazvala je situacija u trgovinskim lancima IDEA, Roda i Merkator, koji posluju u okviru sistema Alta ritejl. Udruženi sindikati Srbije „Sloga“ zatražili su zaštitu novca namijenjenog za isplatu plata više od 8.000 radnika zaposlenih u ovim kompanijama.
Istovremeno, slučaj je dobio i istražni karakter. Javno tužilaštvo za organizovani kriminal od 27. oktobra provjerava transakcije i konverzije novca sa računa Alta banke prema inostranstvu, izvršene od 27. septembra.
Narodna banka Srbije podnijela je krivičnu prijavu protiv banke i više odgovornih osoba, dok su provjere poslovanja povjerene Službi za borbu protiv organizovanog kriminala.
Posebnu pažnju izazvao je zahtjev sva četiri viceguvernera NBS – Željka Jovića, Ane Ivković, Dragane Stanić i Nikole Dragaševića – da tužilaštvo ispita i eventualnu krivičnu odgovornost unutar centralne banke. Oni su naveli da su o stvarnom stanju u Alta banci, koje je značajno odstupalo od izvještaja dostavljanih NBS, obaviješteni tek na vanrednoj sjednici 30. oktobra.
Dok se očekuje nastavak istrage, Udruženje banaka Srbije poručilo je da je bankarski sektor u zemlji stabilan i da je slučaj Alta banke izolovan, bez uticaja na poslovanje drugih banaka.
U međuvremenu se oglasila i Alta banka u Sjevernoj Makedoniji, naglašavajući da je riječ o nezavisnom pravnom licu koje posluje stabilno i bez smetnji.
Kako prenosi Srpskainfo, naredni važan korak očekuje se nakon 4. novembra, kada bi NBS trebalo da dostavi tužilaštvu kompletan izvještaj o novčanim transakcijama za oktobar.
