Vijesti

Stevandić: Srpski narod i danas pokušavaju podijeliti kako bi ga lakše pokorili

Stevandić: Srpski narod i danas pokušavaju podijeliti kako bi ga lakše pokorili

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci polaganju vijenaca i služenju pomena žrtvama Banjalučkog veleizdajničkog procesa i svim Srbima stradalim u Prvom svjetskom ratu.

Kod spomenika žrtvama Banjalučkog veleizdajničkog procesa, Stevandić je istakao da je pobjeda u Prvom svjetskom ratu izvojevana na temeljima velikih srpskih pobjeda, od Kajmakčalana do proboja Solunskog fronta, ulaska srpske vojske u Srbiju i poraza bugarskih i austrougarskih trupa.

On je podsjetio da je primirje potpisano 11. novembra 1918. godine u 11 časova, nakon velike, ali skupo plaćene srpske pobjede, naglasivši da su i tokom Prvog svjetskog rata postojali planovi za fragmentaciju, podjelu i istrebljenje srpskog naroda, koji su, kako je naveo, pokušani ponoviti i u Drugom svjetskom ratu.

„Danas, učeći svoju djecu o žrtvama i divovima koji su stvorili Republiku Srpsku, koja će to trajno obilježavati kako to više ne bi bila zabranjena tema, treba da poručimo da smo svjesni da se i danas pokušava fragmentisati srpski narod da bi se lakše pokorio“, rekao je Stevandić.

On je upozorio da se i danas nastoji podijeliti srpski narod i izazvati razdor među Srbima, kako u Republici Srpskoj i Srbiji, tako i u dijaspori.

„Dio mentaliteta, sabornosti i nepokolebljivosti koji Republika Srpska ima daće veliki doprinos tome da Srbija zauvijek zna da je mi volimo, da to nije samo poruka niti parola, već nešto što je postalo naš standard i dio našeg nacionalnog i etničkog DNK“, poručio je Stevandić.

Banjalučki veleizdajnički proces vođen je od 1915. do 1916. godine protiv srpskih rodoljuba u vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Bio je najveći od ukupno 17 veleizdajničkih procesa vođenih na prostoru BiH i izazvao je veliku pažnju evropske javnosti.

Posebno je ostao upamćen po međunarodnoj akciji za pomilovanje 16 rodoljuba osuđenih na smrt, u kojoj je značajnu ulogu imao tadašnji španski kralj Alfonso XIII.

Prvi svjetski rat okončan je 11. novembra 1918. godine potpisivanjem primirja u francuskom Kompijenu, u željezničkom vagonu, čime su završena ratna dejstva.

Ulazak srpske vojske u Banjaluku 21. novembra 1918. godine označio je oslobođenje srpskog naroda ovog kraja nakon višestoljetne osmanske, a potom i austrougarske vlasti.

U Prvom svjetskom ratu stradalo je oko 1,3 miliona Srba, što je predstavljalo gotovo trećinu stanovništva tadašnje Srbije.