Sukob SAD-a i Irana potresa tržišta i strateške rezerve
Iranska revolucionarna garda proglasila je zatvaranje Hormuškog moreuza i zaprijetila napadima na sve brodove koji pokušaju proći, dok istovremeno američko-izraelski zračni udari na Iran podižu cijene nafte i otvaraju pitanje političkih posljedica po administraciju predsjednika Donald Trump. Najnovija eskalacija sukoba prijeti globalnoj ekonomiji, ali i unutrašnjim političkim prilikama u Sjedinjenim Američkim Državama uoči novembarskih izbora.
Iz Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) saopćeno je da je Hormuški moreuz zatvoren za sav pomorski saobraćaj. Brigadni general Sardar Ebrahim Jabbari poručio je da će „svaki brod koji pokuša proći biti zapaljen“, uz upozorenje da „ni jedna jedina kap nafte“ neće stići do Zapada.
Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, kroz koju dnevno prolazi oko 15 miliona barela nafte, što je trećina globalnog pomorskog transporta ovog energenta. Iako je Teheran kasnije ublažio tvrdnje navodeći da formalna blokada nije proglašena, rizici su naglo porasli – ometanje navigacije, napadi na plovila i rast cijena osiguranja već utiču na tokove isporuke.
Cijena sirove nafte tipa Brent crude porasla je na više od 82 dolara po barelu, što je rast od 13 posto od 27. februara, da bi se potom blago spustila na oko 80 dolara. Analitičari upozoravaju da bi nastavak napada i eventualna dugotrajnija blokada mogla pogurati cijenu i prema 100 dolara, pa i znatno više.
Eskalacija je uslijedila nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli nove zračne napade na Iran, osam mjeseci nakon ranijeg bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja. Trump je najavio da će operacije biti nastavljene „snažno i precizno“ dok se ne ostvare zacrtani ciljevi, dok je iranski odgovor uključivao napade na američke baze i infrastrukturu u regiji.
Tržišta su dodatno uznemirena napadima na energetska postrojenja u Zaljevu, uključujući rafinerije i plinska postrojenja, te privremenim obustavama proizvodnje u pojedinim državama. Osiguravajuće kuće drastično su povećale premije ili u potpunosti povukle pokriće za prolaz kroz Hormuz, dok su pojedini tankeri promijenili rutu ili ostali usidreni.
Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC i njeni saveznici blago su povećali proizvodnju, ali kapaciteti alternativnih naftovoda ostaju ograničeni i potencijalno izloženi napadima. Analitičari ističu da bi dugotrajniji prekid transporta kroz Hormuz imao znatno veći uticaj na cijene od dosadašnjih udara.
Rast cijena nafte direktno se prelijeva na cijene goriva u SAD-u. Prema procjenama Federalnih rezervi Dallasa, poskupljenje Brenta od 10 dolara po barelu može povećati cijenu galona benzina za 0,25 dolara u roku od nekoliko dana, dok se pojeftinjenja prenose znatno sporije.
U takvim okolnostima, Trump bi mogao posegnuti za strateškim rezervama nafte, koje trenutno iznose oko 415 miliona barela. Ipak, procjene pokazuju da bi pri značajnom dnevnom trošenju te rezerve mogle trajati svega nekoliko mjeseci, dok neizvjesnost sukoba može potrajati znatno duže.
Ishod krize zavisit će od tri ključna faktora: obima iranskih napada na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, mogućnosti sigurnog transporta nafte do tržišta i političkog razvoja unutar samog Irana. Bez obzira na scenarij, jasno je da se energetska i geopolitička kriza međusobno prepliću, stvarajući rizike koji daleko nadilaze granice Bliskog istoka.
