Jedan od najpoznatijih istoričara današnjice Nial Ferguson upozorava da će u godini pred nama pitanje podrške Ukrajini postati “kontraverzno”.

On je, u analizi za Blumberg, naveo da teret svih vrsta pomoći Ukrajini nije ravnomerno globalno raspodeljen, kao i da će se ta ista podrška istopiti sledeće godine zbog promene stavova građana, ali i širih političko-ekonomskih pitanja.

“Vredno je napomenuti da je na mnoge načine pomoć manja nego što se to čini na prvi pogled. Ukupno je 39 zemalja dalo ili obećalo neki oblik podrške u ukupnom iznosu od 250 milijardi evra, od čega 16 zemalja i EVropska unija daju veliku većinu. Tih 39 zemalja predstavlja 59 odsto globalnog BDP-a, ali samo 11 odsto svetske populacije”, naveo je on.

Zatim objašnjava da iza tog relativno niskog nivoa pomoći stoji suzdržanost velikog broja zemalja tzv. Globalnog Juga prema Ukrajini, a za to postoji više razloga, što se najbolje moglo primetiti iz zajedničkog saopštenja na zadnjem G20 skupu, na kom je izostala eksplicitna osuda Rusije kao agresora.

Naime, objašnjava dalje Ferguson, s jedne strane te države i dalje gledaju na Zapad kao izvor kolonijalizma, a s druge imaju razloga da se ne zamere Rusiji, kao i Kini.

Ali, naglašava on, no što je intrigantno je da članice EU počinju da preuzimaju uvjerljivo najveći deo tereta pomoći Ukrajini, puno više nego pre samo nekoliko meseci.

Ono što je problem ove situacije je da u SAD-u republikanci sve više relativizuju pitanje pomoći Ukrajini te se može očekivati dalje splašnjavanje američkog entuzijazma prema svim oblicima pomoći Ukrajini, što znači da bi EU morala da izvuće najveći deo tereta, pri čemu evropska ekonomija ima puno teže posledice sukoba u Ukrajini nego američka.

“Većina medijskih rasprava o ovom pitanju usredotočuje se na opadajući entuzijazam među Amerikancima – posebno republikancima – za finansiranje ratnih napora Ukrajine. Nedavna anketa CBS-a pokazala je pad podrške birača za slanje oružja u Ukrajinu, s 49 odsto u februaru na 39 sada. Podrška republikanaca čak i slanju pomoći i zaliha pala je s 57 odsto na 50”, naglašava istoričar.

Ali, on naglašava da evropski stavovi mogu biti važniji i da im se nekako pridaje manje pažnje. Prema njegovim rečima, sprovedena su dva velika istraživanja Eurobarometra o stavovima građana EU-a od ruske invazije, jedno u aprilu 2022. i jedno u avgustu 2023.

“U celini, Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, ali tamo je entuzijazam smanjen. Za 19 postotnih bodova smanjen je udeo onih koji se ‘potpuno slažu‘ s prihvatanjem ljudi koji beže od rata. Za 17 bodova pao je udeo onih koji se potpuno slažu s finansiranjem nabavke i isporuke vojne opreme Ukrajini. Udeo onih koji se u potpunosti slažu s finansijskom i ekonomskom podrškom Ukrajini pao je za 16 bodova….”,navodi ferguson.

Drugim rečima, objašnjava on, iako većina lidera EU, a pogotovo predstavnici institucija EU, stvaraju utisak da je podrška Evropljana Ukrajini u sukobu s Rusijom zamalo pa apsolutna, podaci Eurobarometra otkrivaju kako je podrška finansiranju vojne opreme za Ukrajince pala na samo 24 odsto.